OBLJETNICA UNIŠTENJA

SNV obilježilo 30. godišnjicu uništavanja ‘Spomenika pobjedi revolucije naroda Slavonije‘

Time su ujedno htjeli otvoriti i pitanje odnosa prema antifašističkoj baštini u Hrvatskoj

Milorad Pupovac

 

 Vlado Kos/Cropix

Srpsko narodno vijeće (SNV) obilježilo je u ponedjeljak 30. godišnjicu od uništavanja "Spomenika pobjedi revolucije naroda Slavonije" autora Vojina Bakića, poručivši kako su time ujedno htjeli otvoriti i pitanje odnosa prema antifašističkoj baštini u Hrvatskoj.

Spomenik se nalazio nadomak Požege, na brdu Blažuj, a srušen je na današnji dan nakon pet dana miniranja. Prema tvrdnjama svjedoka srušili su ga pripadnici 123. brigade Hrvatske vojske, navodi se u priopćenju.

Iz SNV-a napominju da su događaj obilježili s grupom stručnjaka i antifašista iz Zagreba, Požege, Pakraca i Slatine, a osim Bakićeva spomenika posjetili su još i spomenik u selu Kruševu, mozaik Ede Murtića posvećenog Šušnjarskoj bitci, spomenik u Leštatu, autora Zdenka Kolacia, posvećenog žrtvama domobranskog zločina, teško oštećen spomenik heroju Karauli u selu Lisičine, spomenik savezničkim misijama i padobrancima u Zvečevu, te spomen-kuću u Voćinu, posvećenu žrtvama ustaškog zločina 14. siječnja 1942.

"Ovim putovanjem htjeli smo otvoriti pitanje odnosa prema antifašističkoj baštini kao kompleksnom spoju umjetničke i kiparske izvrsnosti, ali i posebno razvijene narodne imaginacije u društvu koje je vjerovalo svojim umjetnicima. Upravo na godišnjicu uništenja Spomenika pobjede revolucije naroda Slavonije važno se prisjetiti i kakav je to udruženi poduhvat bio", navodi Aneta Vladimirov iz Odjela za kulturu SNV-a.

Jedan od najznačajnijih djela spomeničke plastike V. Bakića

Natječaj za spomenik raspisan je 1960. godine, investitor je bio Koordinacioni odbor Saveza boraca NOR-a (SUBNOR) Slavonije i Baranje za izgradnju i zaštitu spomenika NOB-a.

Izvođač radova bila je Industromontaža iz Zagreba i građevinsko poduzeće Pionir iz Požege.

Za oblogu spomenika korišteno je 1600 metara kvadratnih nehrđajućeg lima, pa je nakon toga postavljeno oko stotinjak tona oplate, koja je bila nabavljena iz Njemačke, Švedske i Sovjetskog Saveza.

Gradnja spomenika je trajala 10 godina, a kada je postavljen 1968. godine, kao trideset metara visoka skulptura, bila je tada najveća apstraktna skulptura na svijetu.

"Spomenik spada među najznačajnija djela spomeničke plastike Vojina Bakića, kipara čiji se opus svrstava u sam vrh hrvatske i europske modernističke skulpture", stoji u priopćenju.

Danas su na mjestu spomenika vidljivi samo ostaci postolja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. lipanj 2022 11:33