Sporazum Agrokora i Sberbanka prema kojem će izvanredna uprava koncerna povući osporavanje potraživanja ruske banke, a Rusi zauzvrat povući tužbe podignute diljem regije i u Engleskoj, ustvari je, slaže se većina analitičara s kojima smo razgovarali, “dogovor o tome da smo se dogovorili da se dogovorimo”.
Naime, jasno je da Agrokor mora ispuniti još nekoliko zahtjeva Sberbanka prije nego što Rusi stvarno povuku tužbe, a ni jedni ni drugi za sada ne žele govoriti o kojim je zahtjevima riječ.
Otkup Mercatora
Naravno, zbog toga su krenule spekulacije kako je jedan od uvjeta za povlačenje tužbi da Agrokor od Sberbanka otkupi paket od 18,5 posto dionica Mercatora, a za tih 40 milijuna eura uvećao bi se roll up kredit u korist Sberbanka. Podscenarij toga je da Agrokor otkupi te dionice od Sberbanka bez vezivanja tog poteza s roll upom. Bloomberg je, pak, objavio da Sberbank pregovara s postojećim roll up vjerovnicima o tome da uđu u roll up sa 200 milijuna eura (100 plus 100), ali tako da se roll up ne povećava, nego da netko od kreditora izađe iz roll up kredita. Međutim, koliko god dogovor između Agrokora i Sberbanka bio načelan, analitičari smatraju da će se sporazum realizirati, ali pozdravljaju razumnu i praktičnu odluku jedne i druge strane.
Radi se o tome da su se i Sberbank i izvanredna uprava Agrokora na početku procesa restrukturiranja koncerna prije godinu dana ponašali kao ovnovi na brvnu, pokazujući mišiće jedni drugima, da bi sada, uz, pretpostavljamo, podršku ostalih vjerovnika u procesu, prešli s “ideologije” na pragmatičnost. Podsjetimo, Sberbank je prije godinu dana tražio da mu se za kredit od 100 milijuna eura iz veljače omogući stjecanje prava roll upa, odnosno, da za taj kredit dobije pravo prvenstva naplate kao što su ga trebali dobiti novi kreditori nakon 10. travnja. Ante Ramljak, tadašnji izvanredni povjerenik, nije pristao na to, a kada je poslije drugim kreditorima priznao pravo na roll up, Rusi nisu htjeli ući u taj paket jer su smatrali da im je ponuđenih 110 milijuna eura (plus 110 milijuna starog kredita) premalo.
Potom je Sberbank krenuo u masovno pravno sporenje u kojima je tvrdio da je roll up kredit i čitav proces lex Agrokor neustavan i suprotan insolventnim postupcima u Hrvatskoj i Europi, ali je istodobno bio iznimno aktivan na sjednicama privremenog Vijeća vjerovnika. Sve to vrijeme Sberbank je najviše “na zubu” imao dobavljače, smatrajući kako im Ramljak i ostali vjerovnici previše popuštaju u čitavom procesu, a prva naznaka zatopljavanja odnosa između Rusa i Agrokora dogodila se u prosincu prošle godine, kada je Ramljak predstavio prijedlog modela naplate vjerovnika koji je Marica Vidaković uime dobavljača doslovno poderala.
Promjena smjera
Međutim, uskoro je Ramljak donekle izmijenio taj prijedlog i “skrenuo ga prema dobavljačima, što je Ruse razljutilo, a posebno su bili bijesni zbog velike isplate takozvanog graničnog duga dobavljačima (onog koji je fakturiran prije 10. travnja, a koji je dospio poslije 10. travnja 2017.). Navodno su prije sastanka vjerovnika u Zadru prošlog tjedna prijetili pokretanjem nove tužbe ako se dobavljačima isplati još ijedna lipa na ime graničnog duga. Ipak, tada je postignut dogovor da će se dobavljačima isplatiti čitav granični dug, što bi značilo da bi dobavljačima na kraju bilo plaćeno ukupno 80 posto graničnog i starog duga.
Prema informacijama kojima raspolažemo, oko kriterija i modela isplate preostalih 80 milijuna eura još se raspravlja, a iako je sastanak u Splitu službeno završio u srijedu oko 14 sati, vjerovnici su raspravljali u hotelu Le Meridien u Splitu još dugo u noć, a ne bi bilo čudno da su nastavili i u četvrtak. Idući sastanak Vijeća vjerovnika je u ponedjeljak, a za sada se čini da je jedan od glavnih smjerova u kojem se kreće taj proces da će Sberbank, VTB banka te možda Zagrebačka banka ili neki drugi vjerovnik prikupiti oko 45 posto vlasništva nad Agrokorom (modelom pretvorbe potraživanja u dionice), što će im dati značajnu pregovaračku polugu za kompletno vlasničko preuzimanje Agrokora.
Američki interes
Kad je riječ o ulozi Knighthead Capital Managementa u tom procesu, jasno je da on ima značajan udjel u roll up kreditu, ali i da vjerojatno nema mnogo ostalih potraživanja koja će se pretvarati u vlasništvo novog Agrokora. To znači da je “ruski medvjed”, ne bude li većih iznenađenja, stavio svoju “šapu” na Agrokor, a u geopolitičkom smislu da vlada Donalda Trumpa smatra da to ne ugrožava američke interese na ovom području, što je donekle suprotno od - barem je takav bio dojam - američke politike za mandata Baracka Obame. Prema nekim spekulacijama, ruske bi banke onda refinancirale i 1,06 milijardi eura roll upa, sukladno planu nagodbe vjerovnika koji je predstavio Ante Ramljak, ali i financiranje 530 milijuna eura razlučnih kreditora koji će biti isplaćeni u kešu.
Taj veliki “izlazni kredit” od 1,6 milijardi eura značilo bi da Sberbank u potpunosti kontrolira proces restrukturiranja Agrokora i nakon sklapanja nagodbe, ali i da Rusi u potpunosti preuzimaju rizik vezan za budućnost Agrokora. No, kako se može doznati, Sberbank, ali i drugi vjerovnici, trenutno pregovaraju i o takozvanim “drag along” i “tag along” aranžmanima, koji bi trebali biti dio Sporazuma dioničara (Shareholders Agreement). U opciji “drag along” dioničari koji ulaze u vlasništvo neke tvrtke žele unaprijed obvezati ostale dioničare da, pronađu li kupca za svoje dionice, i oni prodaju svoje dionice istom kupcu.
Modeli otkupa dionica
Dakle, ako Sberbank pronađe kupca za svoje dionice, onda će i držatelji obveznica morati prodati svoje dionice tom kupcu. Pritom se ili odredi donja cijena dionice ispod koje se taj aranžman ne mora prihvatiti ili se definira da cijena mora biti jednaka prosječnoj cijeni na burzi ili se odredi formula za izračun te cijene.
“Tag along” je “suprotna” opcija i ona obvezuje onoga tko kupuje dionice od nekog dioničara da po toj cijeni kupi dionice i drugog dioničara s kojim je sklopljena “tag along” opcija (pod uvjetom da taj dioničar to želi). Takve aranžmane mogu sklopiti svi dioničari, a mogu ih sklapati pojedinačni dioničari ili skupine dioničara međusobno.
Postanu li ruske banke doista većinski vlasnici Agrokora ili dođe li do toga da kontroliraju proces restrukturiranja putem različitih aranžmana, većini dobavljača to baš i ne bi bilo po volji jer se posljednjih godinu dana između njih vodio interesni rat.
Tek će tada sudbina Konzuma i Mercatora dobavljačima biti iznimno važna, posebno ako se Rusi odluče za snažnije restrukturiranje maloprodajnog lanca, što bi uključivalo i manju dostupnost njihovih polica robi domaćih dobavljača. Toga su dobavljači duboko svjesni te dobro znaju da je ono što sada dogovore o graničnom dugu i ostalim uvjetima poslovanja zadnje što mogu učiniti za sebe jer ubuduće neće imati takvu pregovaračku moć. Svoju će kožu skupo prodati, kažu dobavljači, a kao što vidimo, taj se “rat” nastavlja. To se najbolje vidi po tome što financijski i pravni savjetnici Vijeća vjerovnika još nisu imenovani jer se dobavljači opiru željama financijskih vjerovnika dok ne dobiju što žele u okviru nagodbe vjerovnika.
Tek će se vidjeti znači li u svemu tome išta činjenica da je VTB kupio 29 posto dionica najvećeg lanca supermarketa u Rusiji Magnita ili je to bio samo potez na domaćoj poslovnoj sceni.