Proljetos je predsjednik Republike Zoran Milanović zaprijetio stavljanjem veta na prijem Finske i Švedske u NATO savez uvjetujući ga promjenom izbornog zakona u BiH.
Premda nije bilo jasno kakve veze ima izborni Zakon u BiH s Finskom i Švedskom koje su zbog ruske invazije na Ukrajinu zatražile članstvo u NATO-u i premda je Milanović prijetio vetom kojeg nema, isprva je uživao podršku oporbe.
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin nije vidio ništa sporno u Milanovićevoj izjavi. - Predsjednik je govorio o dvostrukim kriterijima jer Hrvatska, ali i Rumunjska i Bugarska već godinama čekaju na pristup u Schengen i bez obzira na solidarnost među članicama EU, ipak je to drugačije nego tretman najavljen u slučaju Švedske i Finske – kazao je Grbin napominjući kako treba vidjeti kakve će rezultate dati Milanovićeva prijetnja. Jedina rezerva prema šefu države bila je sadržana u rečenici da će "SDP to tek raspraviti na stranačkim tijelima i zauzeti stav".
Prva reakcija iz Možemo! je bila nešto opreznija, ali nije oponirala Milanoviću.
- Ulazak Švedske i Finske u NATO nema veze s izbornim procesima u BiH, a ako je Milanović pri tome mislio da treba raditi pritisak na EU kako bi čvršće tražila izmjene izbornog zakona, to treba pomoću diplomacije. Pritom se razumije da BiH treba biti građanska država, ali i osigurati prava svih tamošnjih naroda - kazala je predsjednica Zeleno lijevog kluba, Sandra Benčić.
Most je bio potpuno na Milanovićevom stavu. - Mi ne tražimo kruha preko pogače, tražimo isto za sve entitete u BiH – kazao je tada Grmoja. Na pitanje kako će glasati po pitanju prijema Švedske i Finske kada njihov prijem dođe na ratifikaciju u Sabor odgovorio je da Most neće moći biti "za" ako međunarodna zajednica ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH, ali će "teško biti protiv jer je riječ o prijateljskoj zemlji".
Domovinski pokret je na prvu bio pomalo dvosmislen. - Zanimljiva situacija. Rekao bih načelno da Finska i Švedska imaju pravo tražiti to, razumno je, s obzirom na ovo što Putin radi Ukrajini. Treba reći da je legitimno boriti se za položaj Hrvata u BiH s hrvatske strane, to je strateški interes - kazao je njihov zastupnik Stjepo Bartulica.
Krešo Beljak i njegov HSS čvrsto je stao uz predsjednika Republike, a zastupnice Kluba Centra i GLAS-a - Marijana Puljak, Dalija Orešković i Anka Mrak-Taritaš bile su odmah za proširenje NATO-a na dvije nove članice.
U srpnju kada je na dnevni red Sabora došla ratifikacija Protokola o pristupanju Finske i Švedske NATO-u protiv su bila samo tri zastupnika iz Kluba HSS-a i Radničke fronte – Željko Lenart, Krešo Beljak i Katarina Peović.
Svih osam zastupnika iz redova Mosta - Božo Petrov, Nikola Grmoja, Marija Selak Raspudić, Nino Raspudić, Zvonimir Troskot, Marin Miletić, Ante Kujundžić i Miro Bulj – bojkotirali su glasanje premda su bili najustrajniji i najglasniji u podršci Milanoviću.