Šest dana nakon što je policija po nalogu Ureda europskog tužitelja u sklopu istrage o nezakonitom trošenju novca iz fondova EU i korupciji na Geodetskom fakultetu u Zagrebu upala u Ministarstvo kulture i medija, kao i poslovni i privatni prostor Davora Trupkovića, on je smijenjen s pozicije vršitelja dužnosti pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, ali je ostao glavni konzervator.
Sporan je ugovor koji su sklopili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i bivši dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo nakon potresa 2020. o 3D skeniranju zgrada koje uživaju status kulturnog dobra radi analize oštećenja i planiranja obnove. Portal Telegram je razotkrio da se taj posao snimanja zgrada na tržištu moglo dobiti po višestruko jeftinijim cijenama od onih koje je Ministarstvo platilo fakultetu te da čak ni posao dobiven bez natječaja nije obavljen kako treba; neke zgrade nikad nisu snimane ili su, pak, snimane one sa zelenom naljepnicom.
Trupković je, pak, u Ministarstvu bio zadužen za provedbu ugovora. U veljači 2021. imenovan je ravnateljem Uprave za zaštitu kulturnih dobara na mandat od četiri godine, ali je godinu poslije razriješen i postavljen na poziciju glavnog konzervatora, a potom i za v. d. pročelnika Konzervatorskog odjela. U aferi s Geodetskim fakultetom Trupković je, prema pisanju medija, tvrdio da je fakultet snimio bitno više zgrada nego što uistinu jest.
Upitano da pojasni razloge zbog kojih je Trupković smijenjen, Ministarstvo tvrdi da smjene nema: "Arhitekt Bruno Diklić s radnog mjesta voditelja Odjela za graditeljsku baštinu, krajolik i prostorno planske mjere zaštite u Službi za nepokretnu kulturnu baštinu Ministarstva raspoređen je na mjesto pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Glavni konzervator Uprave za zaštitu kulturne baštine Davor Trupković, jednako kao i pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom Ivan Alduk prije njega, privremeno su vršili dužnost pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, do pronalaska trajnijeg rješenja, odnosno imenovanja kolege Brune Diklića na to radno mjesto."
Početkom prosinca, podsjetimo, prema nalogu EPPO-a uhićeno je 29 ljudi zbog zloupotrebe na zagrebačkom Geodetskom fakultetu, a među njima i bivši dekan Almin Đapo zbog sumnje na zloupotrebu položaja i ovlasti, zloupotrebu u postupku javne nabave, krivotvorenje službene isprave i pranje novca. EPPO je pojasnio:
"Postoji osnovana sumnja da su u razdoblju od svibnja 2019. do studenoga 2023. dekan i profesor na Geodetskom fakultetu organizirali postupke javne nabave za robe, usluge i radove za četiri projekta ukupne vrijednosti od 5,988.300 eura, 85 posto sufinancirana sredstvima Europske unije.
Četiri projekta odnosila su se na procjenu rizika od prirodnih katastrofa, studiju o klimatskim promjenama, održivi razvoj morskih ekosustava i snimanje objekata kulturne baštine oštećenih u potresu. Dekan i profesor su postupke javnih nabava organizirali na način da su zlouporabili sredstva projekata i koristili ih za vlastitu korist, pribavivši time sebi i drugima nepripadnu imovinsku korist."
Otkrilo se i da je Đapo pisao fiktivne putne naloge za službena putovanja i u dane vikenda iako nije odlazio na službeni put nego u svoju vikendicu kod Pisarovine. Istražitelji EPPO-a su, pak, u njegovoj korespondenciji sa suprugom pronašli mejl u kojem joj se hvali da si je "danas pisao 3500 kuna na putni nalog", a bilježio je troškove za odlazak na dokumentiranje štete od potresa i kad se sa suprugom i dvoje djece odmarao tijekom vikenda u Rapcu.
Nakon uhićenja na Geodetskom fakultetu u Ministarstvu su potvrdili četiri isplate veće od 19 milijuna kuna, a to što je fakultet posao dobio bez natječaja, pravdali su urgentnošću: već dva dana nakon potresa organiziran je sastanak s Geodetskim fakultetom. - Tu dogovaramo da će se angažirati GF da bi izradili 3D snimanja. To nam je pomoglo utvrditi stvarne razmjere štete i ubrzati obnovu. Tad smo u covidu, lockdownu, nemamo nikakvih sredstava za angažman nekoga i obraćamo se javnoj ustanovi koja ima ekspertizu za rad na kulturnim dobrima.
Proveli smo kontrolu postupka i to je bilo u skladu s pravilima u žurnim situacijama. Da sam to dala nekom privatnom, to bi bio problem - izjavila je tada ministrica Obuljen Koržinek, s time da se ogradila rekavši da ona na tom sastanku nije bila, ali stoji iza svojih suradnika. Demantirala je i sumnje da je posao preplaćen i da nije bio nadziran: "Moram i jedno i drugo otkloniti. Treba znati da je same ponude vrlo teško uspoređivati, no kada se zbroje svi podaci o svim snimljenim zgradama, dolazimo do iznosa da smo prosječno platili 25,7 kuna po kvadratu." I ustrajala na tvrdnji da se radi o novcu iz državnog proračuna, a ne o europskim sredstvima.
Zbog te afere Možemo! radi na pripremi saborske inicijative za osnivanje istražnog povjerenstva koje bi utvrdilo sve činjenice i način trošenja javnih sredstava u poslovima sklopljenim između Ministarstva i GF-a jer smatra da javnost ima pravo znati točne podatke neovisno o tome radi li se o europskim sredstvima ili novcu iz proračuna.