Prvi rezultati popisa stanovništva RH mogli bi imati snažan utjecaj i na politiku. Naime, sada je definitivno potvrđeno da će se - zbog legitimiteta sljedećih parlamentarnih izbora - morati mijenjati postojeći Zakon o izbornim jedinicama na temelju kojega su granice deset izbornih jedinica iz kojih se biraju zastupnici nepromijenjene još od 3. siječnja 2000. godine.
A to je trebalo napraviti već prije. Politolozi su izračunali da su na prošlim izborima postojala golema odstupanja na razini jednog mandata, što, primjerice, znači da je 2020. u IV. izbornoj jedinici 22.328 birača biralo jednog zastupnika, dok je u IX. izbornoj jedinici jednog zastupnika biralo 29.277 birača. U budućnosti će situacija biti još lošija jer je popis pokazao kako je iz slavonskih županija, a to su IV. i V. izborna jedinica, emigriralo između 15 i 19,5 posto stanovnika, uglavnom punoljetnih, dakle birača.
Pošteni izbori
Isto tako, Ustavni sud je još 2010. utvrdio da bi ustavnost i zakonitost postojeće podjele na izborne jedinice mogla doći u pitanje i pozvao Sabor da "neodložno" pristupi postupku delimitacije granica izbornih jedinica. Sve vlade ignorirale su stajalište Ustavnog suda i onda je na parlamentarnim izborima 2020. prvi put nejednakost biračkog prava neposredno utjecala na izglede stranaka za formiranje Vlade.
Da je usvojen zahtjev Ustavnog suda, HDZ bi puno teže sastavio Vladu, pokazalo je istraživanje koje je proveo Goran Čular, profesor na FPZG-u. Naime, da je svaki birački glas imao jednaku vrijednost, HDZ bi izgubio tri, a dobio dva zastupnika i imao bi ih 65, a zastupnika manje imao bi i Domovinski pokret, dok bi Reformisti ostali bez jedinog parlamentarca. S druge strane, jednog zastupnika više imali bi Most, Možemo! i Restart koalicija. Kako bi idući izbori bili pošteni, Čular je pozvao političke stranke na konsenzus te da pristanu na Gongov prijedlog u kojem ostaje deset izbornih jedinica, pri čemu linije izbornih jedinica slijede granice županija.
"Rezultati popisa su još jedan argument u prilog reforme izbornih jedinica", potvrđuje Čular: "Može ostati deset jedinica, uz poštivanje županijskih granica. Zagreb bi postao dvije izborne jedinice, a u ostatku Hrvatske promjene ne bi bile velike. Za političku elitu to uopće ne bi bio problem odraditi".
Potpisi za referendum
I Nikola Grmoja iz Mosta također upozorava da broj birača u izbornim jedinicama značajno odstupa pa glas u Dalmaciji i Zagrebu vrijedi puno manje nego u Slavoniji. Deseta izborna jedinica s više od 500 tisuća birača daje 14 zastupnika kao i obje slavonske koje imaju nešto više od 400 tisuća. "Sigurno treba poslušati Ustavni sud jer razlike između izbornih jedinica sada postaju gotovo nezamislive. Jednostavno, izborne jedinice treba prekrojiti.
Upitan je i popis birača, budući da je Ministarstvo uprave referendumskim inicijativama rješenjem prije početka prikupljanja potpisa odredilo da u Hrvatskoj ima 3,684.467 birača, a prema novom popisu imamo ukupno 3,888.529 stanovnika. Prema njima, u Hrvatskoj imamo samo 200 tisuća maloljetnih, što govori o sabotiranju referendumskih inicijativa", smatra Grmoja.