Sadašnjoj ravnateljici USKOK-a Vanji Marušić 19. studenoga ove godine istječe četverogodišnji mandat na čelu toga najelitnijega odjela Državnoga odvjetništva. Iako Zakon o USKOK-u propisuje kako će glavni državni odvjetnik, u ovome slučaju Zlata Hrvoj-Šipek, postupak za imenovanje pokrenuti najmanje četiri mjeseca prije toga datuma, zasad nema nikakvih naznaka, odnosno objave DORH-a, da je do toga došlo.
"O pokretanju postupka za imenovanje ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta sukladno odredbama Zakona o USKOK-u, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske će pravovremeno obavijestiti javnost, kao što je to i dosad činilo", odgovorili su nam iz DORH-a na upit o pokretanju postupka imenovanja.
Hoće li, pak, Marušić ostati na čelu USKOK-a odluka je Zlate Hrvoj-Šipek. Unatoč realno jako dobrim rezultatima, odnos Marušić i glavne državne odvjetnice teško je sagledati izvan tzv. afere softver, koji je podignuo puno medijske prašine, a nakon što je novoosnovani Ured europskoga tužitelja (EPPO) otvorio istragu protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac, gdje je USKOK prethodno zaključio kako osnova za pokretanje kaznenoga postupka nema. Zbog te odluke, premda je USKOK protiv Žalac već prije sam bio otvorio dvije istrage, stvoren je javni pogovor da je USKOK štitio Žalac. U klimaksu afere, pak, glavna državna odvjetnica zatražila je od Marušić podnošenje ostavke, no Marušić je to odbila. Jesu li se u međuvremenu odnosi između njih dvije izgladili, nitko ne želi reći.
Što se rezultata tiče, činjenica je da je u mandatu Vanje Marušić, u odnosu na njezine prethodnike, nastupila prava žetva osuđujućih presuda, od kojih naravno iniciranje tih postupaka seže u razdoblje prije nje. Konačno su postale pravomoćne barem tri presude protiv bivšega predsjednika Vlade Ive Sanadera, uključujući i famozni INA-Mol. Aktualna stranka na vlasti, HDZ, koja je osuđena kao pravna osoba, odustala je od daljnje borbe protiv optužbi u aferi Fimi-Media i platila kaznu. Za sada se čini i da se isplatio rizik oko slučaja Zdravka Mamića, gdje je USKOK dobio pravomoćnu osuđujuću presudu protiv Mamića, te pokrenuo postupak protiv sudaca koje je Mamić prijavio da su od njega primili mito.
Također, Uskok je u mandatu Marušić otvorio niz novih istraga, od kojih svakako treba istaknuti onu protiv bivše državne tajnice Josipe Rimac, koja će na kraju dovesti do optuživanja pedesetak osoba među kojima su i jedna bivša ministrica, ali i deseci visokorangiranih državnih službenika poput ravnatelja Carine, ravnatelja policijske akademije, pomoćnika ministra, državnih tajnika i slično.
Posljednji krak te istrage doveo je i do nove istrage za malverzacije pri zapošljavanju te pri dodijeli bespovratnih novčanih sredstava, kojom je uz jednoga bivšega ministra, osumnjičeno i troje, u trenutku otvaranja istrage aktivnih ministara (Darko Horvat, Josip Aladrović, Boris Milošević).