Kako se već dugo najavljuje značajno usporavanje ekonomije, rast BDP-a u prvom tromjesečju na kraju je nadišao očekivanja prognostičara: prva procjena DZS-a pokazuje da je na godišnjoj razini povećan 2,8 posto te 1,4 posto u odnosu na posljednji kvartal prošle godine. HNB-ov model brze procjene, primjerice, upućivao je na rast od 2,3 posto (0,8 posto na kvartalnoj razini), a HUP je najavio da bi mogao iznositi 2,5 posto.
Dok je izvoz robe značajno usporio, na 1,5 posto u odnosu na prijašnje, iznimno visoke dvoznamenkaste stope rasta, očito je da turizam i dalje ima osobito važnu ulogu u ekonomskoj aktivnosti zemlje. Rast usluga iznosio je 9,1 posto, "što ohrabruje naša očekivanja o još jednoj iznimno uspješnoj turističkoj sezoni", stoji u dnevnoj analizi RBA.
Vrlo je sličan i komentar Gorana Šaravanje, glavnog ekonomista HGK, koji navodi kako to potvrđuje vrlo dobar početak godine u turizmu, ali i da su to "prvi makroekonomski podaci koje možemo povezati s ulaskom Hrvatske u schengenski prostor i europodručje".
Plaće i tržište rada
Osim turizma, najvažniji doprinos povećanju BDP-a dale su investicije, s rastom od 3,9 posto. Riječ je o petom tromjesečju zaredom kako bilježe uzlazni trend, a prema ocjeni analitičara RBA, "sigurno je i rezultat uspješnijeg korištenja novca EU". Stoga ohrabruje i rast građevinarstva, koji je, uz usluge, naviše pridonio bruto dodanoj vrijednosti, 4,6 posto.
Najveća sastavnica BDP-a, potrošnja kućanstava, u prvom je tromjesečju bila realno viša za 1,4 posto, što upućuje na to da je osobna potrošnja ostala prikočena u uvjetima povećane inflacije i neizvjesnosti koju nosi nadolazeće razdoblje. Ipak, rastući potrošački optimizam, koji se pripisuje realnom rastu plaća, otpornom tržištu rada i obećavajućoj turističkoj sezoni, već nagovješćuje i oporavak potrošnje kućanstava.
Tome u prilog idu i pokazatelji prometa u maloprodaji. Nakon što je u prvom tromjesečju stagnirao, u travnju je realno porastao 4,2 posto, najviše od lipnja 2022. Pritom kategorija hrane, pića i duhanskih proizvoda bilježi povećanje od 4,1 posto, uslijed snažnog rasta cijena hrane i pića, a neprehrambenih proizvoda za 1,9 posto.
Ono što upućuje na oprez podaci su o kretanju industrijske proizvodnje. Kako se i očekivalo, prerađivačka industrija zabilježila je realni pad bruto dodane vrijednosti i drugo tromjesečje zaredom.
Povoljnije okruženje
Sudeći prema podacima Eurostata, u prvom kvartalu ove godine manje uspješnije bile su zemlje koje se više oslanjaju na industriju dok su brži rast, poput Hrvatske, bilježile članice EU s većim udjelom turizma u ekonomiji. Pritom predvodi Španjolska s rastom od 3,8 posto i Cipar s 3,4 posto.
Gotovo sve domaće i međunarodne institucije proteklih se tjedana povećale očekivanja za ovu godinu, nakon što se pokazalo da je ukupno ekonomsko okruženje povoljnije nego što se mislilo, a posebno da je euro područje izbjeglo recesiju.
"Investicije tek očekuje snažniji zamašnjak uslijed povlačenja europskih sredstava", navode u RBA, podsjećajući da ostaju vrlo optimistični u pogledu ovogodišnjih turističkih rezultata te da snažno tržište rada i rast plaća umanjuju negativne učinke jake inflacije.