CIJENA PREHRANE

Prvi dan škole u sjeni skupe prehrane: Prošle godine 15 posto škola ovršilo roditelje

Inicijativa za besplatnu školsku kuhinju, koju je podržao i premijer Plenković, ostala je mrtvo slovo na papiru

Ilustracija

 Ivo Ravlic/Cropix

Više od 464 tisuće učenika od ponedjeljka je ponovo u školama, a dio probema koji muči ravantelje škola vezan je uz socjalno stanje obitelji školaraca. Naime, niz ravnatelja, pritisnuti neplaćenim računima roditelja za prehranu djece, na početku školske godine obavijestili su roditelje da, ukoliko lani nisu podmirili troškove prehrane, ove godine djeca neće dobiti obrok. Prema novim podacima, 15 posto škola u Hrvatskoj moralo je posezati za institutom ovrhe zbog dugovanja roditelja i skrbnika za školske obroke.

Osnovna škola u Zadru zatražila je pak od roditelja bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika na iznos od 5000 kuna da bi njihovi školarci mogli jesti u školi. Olja Družić Ljubotina iz Inicijative "Pravo svakog djeteta na školski obrok" kaže da joj je takva praksa iznenađenje, no nalazi opravdanje za upravu škole.

Zeleno svjetlo

"Na taj se način osiguravaju jer imaju problem s naplatom dugova. To je dodatni argument da se država počne brinuti za djecu", kaže nam Olja Družić Ljubotina, predstojnica Katedre za teoriju i metode socijalnog rada. Napominje da je istraživanje provedeno među ravnateljima škola u listopadu 2021. pokazalo da je 15 posto škola moralo posezati za institutom ovrhe. I ne radi se u glavnini o tome da su roditelji nemarni nego - nemaju novca. "Tu informaciju smo prenijeli i premijeru Andreju Plenkoviću u ožujku i bio je zgrožen. Tada je dao zeleno svjetlo da će se taj problem školske prehrane početi rješavati. Otad nemamo nikakvu informaciju, stvari su stale", kaže profesorica, upirući prst u Ministarstvo obrazovanja. Ono je prije dvije godine podržalo inicijativu besplatne školske prehrane za svu djecu, no na tome je stalo. Na naše pitanje u kojoj je fazi rješavanje problema, iz Ministarstva poručuju: Za svu djecu koja nemaju novca za prehranu, ona se financira preko Fonda europske pomoći za najpotrebitije.

Međutim, Družić Ljubotina upozorava da taj sustav ne obuhvaća svu djecu u potrebi. Naime, iz dijela tog Fonda financira se školska prehrana za djecu u riziku od siromaštva, a prošle školske godine obuhvatio je 26.896 djece. Prema dodatnim kriterijima, u projekt se može uključiti najviše 10 posto ukupnog broja djece prijavljene za sudjelovanje u projektu po pojedinoj osnovnoj školi.

Profesorica naglašava da će gladne djece u našoj zemlji biti sve više. Neki roditelji jednostavno su odustali od djetetove prehrane u školi. Iz prijašnjih istraživanja se zna da ima djece kojoj je školski obrok jedini kvalitetni obrok u danu, katkad i jedini. U Hrvatskoj je svako četvrto dijete u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Prema podacima iz studenoga 2021. godine, u Hrvatskoj je bilo ukupno 268.436 djece koja primaju dječji doplatak u dobi od 0 do 18 godina. Napravljena je i kalkulacija koliko bi besplatni obroci državu koštali. "Užina koju mi tražimo košta pet kuna po djetetu dnevno, ako imamo 175 radnih školskih dana i 312 tisuća djece u osnovnoj školi, to bi bilo oko 273 milijuna kuna godišnje. Mislimo da to nije velik novac za državu", navela je Družić Ljubotina.

Trenutačno, cijene školskog obroka razlikuju se po gradovima, odnosno županijama. Zagrebačke roditelje mliječni obrok školarca stoji pet kuna, devet kuna je ručak, a 2,5 kune užina, dok je mliječni obrok u splitskim školama osam kuna. U Bjelovaru je došlo do poskupljenja sa šest na devet kuna, dok Osječko-baranjska županija petu godinu zaredom osigurava besplatan školski obrok za 19.872 osnovnoškolca.

Financijski stručnjak Predrag Bejaković također smatra da je važno uvesti univerzalni obrok.

U neskladu s Ustavom

"Sigurno da su za to potrebna sredstva. Mislim da su tu dugoročni učinci posebno važni. Dijete koje se nedovoljno i nekvalitetno hrani imat će ozbiljne posljedice. Hrvatska ima mali manevarski prostor, ali smatram da bi se toliko sredstava trebalo pronaći", kaže. Profesor ustavnog prava Branko Smerdel upozorio je na Facebooku da je osnovno školovanje obvezno te da je prodaja hrane u školama protivna Ustavu RH. "Obrazovanje je u RH svakome dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom."

Autoprijevoznici ne žele voziti nerentabilne linije za đake srednjih škola

Ponovo je aktualiziran problem prijevoza srednjoškolskih učenika do škola. Autoprijevoznici koji obavljaju linijski prijevoz prijete ukidanjem pojedinih linija te od županija traže da se prijevoz do škola obračunava po kilometru, a ne po učeniku, kao dosad. S druge strane, ostali autobusni prijevoznici, koji ne obavljaju linijski prijevoz, žele prevoziti učenike.

Hrvoje Meštrović, predsjednik Udruge javnolinijskih prijevoznika, tvrdi kako prijevoz učenika sada ovisi o dobroj volji prijevoznika koji obavljaju prijevoz na nekoj od linija.

"Nije riječ o ukidanju linija, već prijevoznici godinama skraćuju određene linije zbog nerentabilnosti, a time su pogođeni i srednjoškolci koji se njima prevoze. Do sada su samo dvije županije, Zagrebačka i Koprivničko-križevačka, potpisale nove ugovore. Ostale županije ili nemaju dovoljno stručnog kadra za rješavanje tog problema ili ih ucjenjuju prijevoznici i prijete im tužbama", tvrdi Meštrović.

S druge strane, Krešimir Čumbrek, predsjednik Udruge autobusnih prijevoznika, poziva predstavnike županija da objave javni natječaj za obavljanje autobusnog prijevoza.

"Ima jako puno autobusnih prijevoznika koji bi obavljali taj posao."

(Krešimir Žabec)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. listopad 2022 13:14