Naime, financijski efekt 2010. godine ipak je bio lošiji od 2009., kada je zarada od turizma pala za čak milijardu eura, iako je gostiju bilo više.
Svugdje ima mjesta
U Ministarstvu turizma tvrde da su smještajni kapaciteti trenutno jedan od najvećih problema, no to baš i ne odgovara istini. Premda su mnogi hotelijeri još u srpnju tvrdili da su bukirani do rujna, to nije tako. Nazvali smo nekoliko hotela, gdje su nam rekli kako soba još ima. Mnogi se oglašavaju na web stranicama poput booking.com za last minute arnžmane. Uglavnom, popularniji hoteli u većim turističkim odredištima ni za kolovoz nisu popunjeni.
Zadar najpopunjeniji
Dubrovački hotel Ariston od danas do kraja kolovoza ima slobodnih 5 soba, hotel Valamar Lacroma čak 12 soba.
U hotelu Lapad u turističkoj su špici prazne četiri sobe. U splitskom Atriumu do kraja mjeseca slobodno je 7 soba, u Globu 6, a u Manulei čak 12 soba.
Zadar je najpopunjeniji pa u pet najpopularnijih hotela još nemaju rezervacije za ukupno 7 soba. Na rovinjskoj rivijeri 16 hotela oglašava 45 slobodnih soba, što je 2,8 slobodnih soba po hotelu. Na cijelom području Istre čak 49 hotela ima još slobodnih soba i željno iščekuje rezervacije. Kvarner je također željan turista.
U hotelu Ambasador u Opatiji tvrde da imaju 7 soba koje još nisu rezervirane, a lovranska Villa Eugenia čak 10 slobodnih soba. Nazvali smo i poznati crikvenički hotel Therapia. Do kraja kolovoza u njemu je na raspolaganju 7 soba, rekli su nam na recepciji. Riječki hotel Jadran ima čak 13 nerezerviranih soba.
Najprestižnije odredište
Na Braču gotovo svi hoteli imaju pokoju slobodnu sobu ili apartman: hotel Ivan na Braču - 5 soba, Villa Adriatica - 12 soba, hotel Neva - 5 soba, hotel Pansiona Krilo - 7 soba. Malo tko bi rekao da vjerojatno najprestižnije odredište poslije Dubrovnika, otok Hvar, također ima još mjesta: hotel Posejdon na Hvaru ima 8 praznih soba, kao i hotel Feral na Korčuli. Ako se uračuna bogat privatni smještaj i kampovi, ispada da nam nije najveći problem gdje smjestiti turiste, nego kakve sadržaje im ponuditi da bi im se iz džepova izvuklo što više novca.
- Da, turista ima, ali jedu u fast foodovima, kupuju sendviče u dućanu. U restoranima naručuju glavno jelo, bez predjela, deserta... Mladima je pravilo da prvo odu na benzinske postaje, nakupuju alkohol i popiju ga, a zatim odu u diskoteku, gdje možda naruče po jedno piće - tvrdi Ante Mihić, predsjednik ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore.
- Na obali caruju kiosci prenatrpani hranom i pićima - nastavlja Mihić i kaže da bi tu bilo posla za inspekciju.
Gosti manje troše
- Oni u dva kvadrata kioska naguraju po dva frižidera! Sumnjam da je to uopće u skladu sa zakonima i pitanje je koliko je takva hrana zdrastveno sigurna. Ali, ni kiosci neće spasiti ovu seoznu. Gosti mnogo manje troše, zbog čega zarada neće biti bolja nego lani - kaže Mihić.
Ova će turistička godina po broju dolazaka i noćenja turista sigurno biti jedna od najuspješnijih, a analitičari tvrde da bi ove godine prihod mogao dosegnuti sedam milijardi eura. Čak i da bude tako, to je opet manje nego rekordne 2008. godine, s prihodima od gotovo 7,5 milijardi eura.