Priče iz zadarskih škola nikako da prestanu skandalizirati hrvatsku javnost. Slučaj "žigosanja" u Ekonomskoj školi nije se ni stišao, a dogodio se slučaj "gay slike" u Gimnaziji Vladimira Nazora koju je školsko povjerenstvo odbilo propustiti na godišnju smotru likovnih radova Zadarske županije jer tobože promovira nasilje.
- Tko smo mi da se miješamo u rad prosudbenog povjerenstva? - odbrusio je Rade Šimičević, ravnatelj zadarske gimnazije, novinarki Slobodne Dalmacije Ladi Burčul, diplomiranoj povjesničarki umjetnosti, a sličnog je stava bila i profesorica likovne umjetnosti Ivanka Radulić koja je odbila prihvatiti rad učenika, inače jedini odbijeni rad iz cijele škole, uz objašnjenje da je njegova slika uvredljiva.
- Mi smo protiv svakog nasilja, a na toj slici se nalaze uvredljive poruke. Shvaća se kao da se napada LGBT zajednica. Zato smo je odbili. Zamislite što bi bilo da smo taj rad pustili, ispalo bi da potičemo nasilje - izjavila je.
Na sreću, u Zadru živi i radi Vinko Srhoj, ugledni profesor suvremene umjetnosti na Sveučilištu u Zadru i likovni kritičar, čija je studentica nekada bila i profesorica Ivanka Radulić, kojeg smo zamolili da prokomentira još jednu zadarsku aferu, koje se, kako je rekao, "nižu na tekućoj traci školstva".
- Što se tiče rada učenika Gimnazije Vladimira Nazora na temu "Umjetnik kao kritičar vremena", s aspekta njegove vrijednosti i reakcije škole na neprikladnost učenikova rada, mogu samo izraziti svoje razočaranje. Što se tiče likovne vrijednosti, rad učenika izveden je artikulirano, rekao bih crtački akribično u tradiciji pop-stripa. Najbliži je njegovim znatno starijim kolegama okupljenim u svjetskom stukističkom pokretu, gdje ne manjka seksualnih eksplicitnosti. I kada je, primjerice, Charles Thomson usred Londona, u galeriji Spectrum, izložio sasvim otvoren pogled na ženske anatomske dijelove u zadimljenom striptiz-baru, nije bilo ni prosvjeda zgrožene javnosti ni mišljenja osupnute struke, jer nešto takvo danas u svijetu ne prolazi. No, Zadar nije London, to je svima jasno, valjda na štetu Londona - ironičan je Srhoj.
- Dakle, rad učenika nije poslan na smotru učeničkih radova ne zato jer je loše kvalitete, a još manje zato jer nije pogodio temu, nego zato jer je, po mišljenju predmetne profesorice, uvredljiv. U tipičnoj zamjeni teza ispada da učenik vrijeđa LGBT zajednicu time što o njoj donosi uvredljive komentare njezinih mrzitelja. Školsko povjerenstvo koje je odlučilo da učenikov rad ne ide dalje ili nije shvatilo da učenik kritizira odnos prema istospolnim partnerima kao oblik diksriminacije, ili tu kritiku ne odobrava. Ili ne može povezati tekst i sliku u cjelinu pa ih gleda odvojeno. Kao, u redu je da se pripadnici istoga spola vole, ali nije u redu da uz njihovu ljubav idu psovke, ako ćemo tako sve iskarikirati u ovom grotesknom slučaju stava jednog školskog povjerenstva – kaže Srhoj, uz napomenu da bi povijesničar umjetnosti uvijek, bez obzira na koretnost ili nekorektnost teme, izabrao dobar rad, jer za umjetnost vrijede samo kriteriji oblikovanja, a ne kriteriji sadržaja.
To je, ističe, od nekih zadarskih nastavnika očito teško očekivati.
- Da je nešto trulo u zadarskom školskom sustavu, drastično pokazuju i različite reakcije na nasilje. Čini se da je veći problem slika koja prikazuje istospolni par od stvarnog čina vršnjačkog nasilja. Jer kako drukčije protumačiti akciju zadarskih ravnatelja da se zaštiti jedan od njih koji nije adekvatno reagirao na nasilje nego kao nesposobnost da se vidi to nasilje. Poruka srednjoškolskih ravnatelja je nedvosmislena: svi bismo reagirali isto kao i prozvani kolega i nikada ne bismo prijavili vršnjačko nasilje u školama, jer otiskivanje žigova po rukama učenika za nas nije nasilje. Poljubac dvojice muškaraca ne može proći, a otiskivanje "u" je samo "dječja igra".
Na kraju, kao dugogodišnji profesor povijesti umjetnosti na sveučilištu, mogu samo reći da sam ražalošćen odnosom svojih mlađih kolega koji su sudjelovali u nepropuštanju jednog učeničkog rada koji je likovno pismen i sadržajno prihvatljiv u edukativnom smislu. Čini se da je, u jeku potrage za lažnim diplomama u sustavu školstva, veći problem što ni one prave, nažalost, nisu neko jamstvo kompetentnosti - zaključuje prof. dr. Vinko Srhoj za Slobodnu Dalmaciju.