Premijer Andrej Plenković ne miri se s odlukama Povjerenstva za sukob interesa u kojima se konstatira da je prekršio načela savjesnog i transparentnog obnašanja dužnosti. Pred Upravnim sudom u Zagrebu podigao je dvije tužbe protiv odluke toga tijela.
Jednom tužbom pokušava osporiti odluku Povjerenstva vezanu uz imenovanje njegova kuma Igora Pokaza za veleposlanika RH u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Irske. Povjerenstvo je, podsjetimo, u listopadu prošle godine utvrdilo da je Plenković povrijedio načela savjesnog i transparentnog obnašanja dužnosti definirana člankom 5 Zakona o sprječavanju sukoba interesa, jer ni državna tijela koja su sudjelovala u postupku Pokazova imenovanja niti javnost nije upoznao s činjenicom da ga s Pokazom veže kumstvo.
Odbili dokumentaciju
Drugom tužbom Plenković pokušava osporiti odluku Povjerenstva koja se odnosi na famozni put visoke Vladine delegacije na godišnju skupštinu Europske pučke stranke u Helsinki. Povjerenstvo je, podsjetimo, u studenome prošle godine utvrdilo da su Plenković i još četvero sadašnjih i bivših ministara u njegovoj Vladi povrijedili načela savjesnog obnašanja dužnosti jer su tom tijelu odbili dostaviti traženu dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo koji je dio troškova toga puta pokriven iz državnog proračuna, a koji iz HDZ-ove blagajne.
Na Upravnom sudu u Zagrebu potvrdili su nam da je Plenković podnio dvije tužbe. Za jučer, 27. veljače, bile su zakazane rasprave u obje premijerove tužbe koje rješavaju dva različita suca. Međutim, “na prijedlog stranaka”, kako stoji u pisanom odgovoru suda, donesena su rješenja da se već zakazana ročišta neće održati već će daljnje odluke Upravnog suda uslijediti pisanim putem.
Iz odgovora koji smo dobili od Povjerenstva doznajemo da su se ročišta trebala održati na isključivi Plenkovićev zahtjev. Potvrđuju da su oba ročišta bila zakazana za 27. veljače, ali je sud o tome obavijestio Povjerenstvo samo tri odnosno sedam dana prije održavanja ročišta iako je zakonski rok najmanje 14 dana, pa je Povjerenstvo zatražilo odgodu kako bi se moglo pripremiti za njih. No, 24. i 25. veljače Plenković obavještava sud da je u obje tužbe odustao od zahtjeva za održavanjem ročišta i da traži da ih sud riješi bez ročišta pisanim putem.
Slučaj Bandić
Oba suca su već 25. veljače sudskom dostavom obavijestila Povjerenstvo da ročišta neće biti. Međutim, Povjerenstvo u jednoj od Plenkovićevih tužbi inzistira na održavanju ročišta i tome su već obavijestili Upravni sud, a o drugoj će se očitovati, kako tvrde, danas.
Neslužbeno doznajemo da se Plenković u tužbama protiv odluka Povjerenstva, koje su pisala čak četvorica odvjetnika, pozvao na još nepravomoćnu presudu zagrebačkog Upravnog suda koju je donio sudac Bojan Bugarin u slučaju gradonačelnika Milana Bandića. Taj je sudac zaključio da Povjerenstvo nije ovlašteno donositi odluke o povredi načela obnašanja dužnosti te da se 5. članak Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji definira ta načela ne može primjenjivati samostalno.
Izuzeće zbog Agrokora
Bugarinova presuda donesena u proljeće prošle godine suprotna je nizu već ranije (a i kasnije) donesenih presuda upravnih sudova koje je potvrdio i Visoki upravni sud, a u kojima se ne osporava pravo Povjerenstva da odlučuje o povredi načela obnašanja dužnosti. Iako je Bugarinova presuda suprotna dosadašnjoj sudskoj praksi i još nepravomoćna, premijer se pozvao upravo na nju.
Golema je upornost kojom Plenković pokušava osporiti, ali i usporiti odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Nakon što je u svibnju prošle godine Povjerenstvo donijelo odluku o pokretanju postupka u kojem će se utvrditi je li kao premijer bio u sukobu interesa u aferi Borg, Plenković je zatražio izuzeće iz odlučivanja u tom slučaju predsjednice Povjerenstva Nataše Novaković. Premijer tvrdi da je Novaković pristrana u odlučivanju o predmetima vezanima uz bivšu kompaniju Agrokor jer je do izbora u Povjerenstvo radila u Hrvatskoj udruzi poslodavaca koju je Ivica Todorić, bivši vlasnik Agrokora, utemeljio i bio joj počasni predsjednik.
U vrijeme Plenkovićeva zahtjeva za izuzećem Nataše Novaković, komentatori su podsjećali da on niti približnu osjetljivost na mogući sukob interesa nije pokazivao u slučaju ministra financija Zdravka Marića koji je na ministarsku poziciju došao izravno s dužnosti člana Uprave Agrokora, a zatim kao ministar sudjelovao na sastancima samoprozvane skupine Borg koja je pisala Zakon o restrukturiranju Agrokora, kao i na sastancima s Ivicom Todorićem vezanima uz pokušaje rješavanja krize u posrnulom Agrokoru.
Od svibnja prošle godine do danas traje loptanje između institucija o tome koje je tijelo nadležno za donošenje odluke o izuzeću Nataše Novaković, a sve dok se to ne riješi odgađa se i odluka Povjerenstva o Plenkovićevu mogućem sukobu interesa u aferi Borg.
Nadležnost
U lipnju prošle godine vladajuća većina donijela je odluku da Sabor nije nadležan za odlučivanje o izuzeću Nataše Novaković. Povjerenstvo se također proglasilo nenadležnim odlučivati o izuzeću svoje predsjednice i u srpnju prošle godine zatražilo od Upravnog suda da presudi koje je tijelo nadležno za tu odluku. Ovih dana je donesena i pravomoćna odluka Upravnog suda kojom se i taj sud proglasio nenadležnim odlučivati o izuzeću. - Danas smo uputili zahtjev Ustavnom sudu da odluči koje je tijelo nadležno donijeti odluku o izuzeću Nataše Novaković - rekli su nam jučer u Povjerenstvu.
Nataša Novaković još je u lipnju prošle godine poručila premijeru Plenkoviću da zahtjevom za njezinim izuzećem koči rad Povjerenstva u slučajevima vezanima uz aferu Borg.
U izradi novog zakona o sukobu interesa dva člana Ureda premijera
Ovih dana u jeku je formiranje radne skupine koja bi trebala pisati nacrt novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Ovo je treći pokušaj u mandatu Plenkovićeve Vlade da se donese novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa nakon što su prethodna dva nacrta, kojima je rukovodio bivši ministar uprave Lovro Kuščević, neslavno propala.
Da premijer Plenković ovaj put želi i izravno utjecati na pisanje ovog zakona govori i informacija prema kojoj će u radnoj skupini koju formalno imenuje ministar uprave Malenica biti i dva člana premijerova ureda, što je presedan jer članovi premijerova ureda dosad nisu sudjelovali u radnim skupinama za izradu zakona. Za kreiranje novog zakona bit će, kako se neslužbeno doznaje, važne i presude upravnih sudova u procesima pokrenutima u povodu premijerovih tužbi, kao i presuda Visokog upravnog suda u slučaju Tomislava Karamarka i afere “konzultantica”.