Iduće godine tvrtka S+B Systemtechnik slavit će deset godina od osnutka. Krajem kolovoza 2013. godine startala je u iznajmljenom prostoru na Poljičkoj cesti u Splitu, a u svibnju prošle godine zaposlenici su se uselili u moderno opremljenu poslovno-proizvodnu zgradu u poslovnoj zoni u Dugopolju, piše Slobodna Dalmacija.
Malo je kod nas proizvodnih tvrtki pa je tim vrijednije vidjeti čistu proizvodnju u pogonu koji stalno povećava broj zaposlenih i opseg posla, a čak 98 posto proizvodnje je izvoz i to u u D-A-CH-regiju, odnosno na području Njemačke, Austrije i Švicarske.
Od početka S+B Systemtechnik je usmjeren na razvoj, dizajn i proizvodnju u području elektronike, elektrotehnike, mehanike, strojarstva, hidraulike, senzorike, pneumatike i mehatronike. Počeli su pružanjem inženjerskih usluga, od ideje do proizvoda, postepeno su se počeli baviti i proizvodnjom tehničkih sklopova.
Osnivač ovog društva je istoimena tvrtka iz Stuttgarta, koja posluje od 1997. godine, a čiji su vlasnici Boris Vrdoljak i njegov njemački partner.
Boris Vrdoljak, ujedno i direktor tvrtke, rođen je u Stuttgartu, gdje je i živio dok nije ovdje pokrenuo posao čim je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Jedan od razloga bio je i pristup kvalitetnoj radnoj snazi u Hrvatskoj s obzirom da u Njemačkoj nedostaje radnika. Inače, on je u poslu objedinio znanja stečena na studijima strojarstva i ekonomije, a završio je i MBA.
U dugopoljskom pogonu ove tvrtke najviše je mladih stručnih ljudi, koji su se zaposlili nakon fakulteta ili strukovne škole. Ukupan broj zaposlenih je trenutno 38, a do kraja godine bit će ih nekoliko više jer upravo su otvoreni natječaji za neke pozicije, piše Slobodna Dalmacija.
- U zadnjih šest mjeseci gotovo stalno imamo otvorene natječaje. Kad zapošljavamo uglavnom tražimo radnike u proizvodnji, a to onda traži i neka prateća radna mjesta u pripremi proizvodnje ili nabavi – kazuje Boris Vrdoljak.
Zgrada S+B Systemtechnik ima površinu od cca 2500 metara četvornih, od čega je oko 1500 m2 proizvodni dio. Na ulazu se nalazi ploča koja pokazuje kako je njezina izgradnja i opremanje sufinancirano iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Kako je navedeno, nabava opreme i namještaja sufinancirana je sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Naziv projekta je bio "Izgradnja i opremanje proizvodno-poslovne građevine tvrtke S+B Systemtechnik d.o.o.". Cijela investicija iznosila je oko 49 milijuna kuna, a nepovratna europska sredstva tada maksimalnih 14 milijuna kuna. Još su projekt sufinancirali vlastitim sredstvima, te povoljnim kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) kroz program "Kreditiranje EU projekta privatnog sektora".
Najveći dio ulaganja odnosio se na izgradnju ove građevine i tehnološko opremanje sa CNC strojevima i robotskom rukom. Izgradnja i opremanje zgrade završeno je u godinu dana, čak i prije planiranog roka.
- Uspjeli smo sve na vrijeme realizirati unatoč svim ograničenjima u doba pandemije. Nerijetko se dogodi da se radovi oduže, da poskupe radovi i materijali, pa to onda traži dodatno osiguranje sredstava. U našem slučaju sve se odvijalo u skladu s našim očekivanjima – kaže Vrdoljak.
Osim što su realizacijom ovog projekta povećali prostorne kapacitete i fizički obujam proizvodnje, te poboljšali tehnološku spremnost, ujedno su unaprijedili poslovni razvoj i proširili proizvodni asortiman. Investicija je dovela do automatizacije proizvodnje, a sa dvije glodalice s robotskom rukom i modernim strojnim parkom postali su još konkurentniji na tržištu. Kroz ovu investiciju omogućili su proizvodnju najkompleksnijih proizvoda oblikovanih prema individualnim željama kupca.
- Naš pogon radi 24 sata sedam dana u tjednu zahvaljujući visokoj automatizaciji. Jedna robotska ruka obavit će poslove s pripremljenom sirovinom na površini ispred nje, ali mi imamo i tehnički kompleksnu robotsku ruku koja sve poslove obavlja sama, pa i pripremu sirovina. Da bi ona obavila zadatak ne morate biti fizički prisutni već joj zadatke možete zadati i preko mobitela – pojašnjava Boris Vrdoljak.
Dodaje kako je najveći problem u proizvodnji prebacivanje s jednog na drugi proizvod, a sada robotska ruka to obavi za deset minuta dok je prije za to trebalo jedan do dva sata.
- Mi danas proizvodimo blizu 500 različitih tehničkih sklopova za različite industrije. Najviše smo prisutni u medicini, konkretnije laboratorijskoj dijagnostici, ali i u drugim sektorima među kojima se jedan manji dio odnosi i na automobilsku industrijsko, prvenstveno servisno održavanje – kaže Vrdoljak.
Proizvodnja više različitih sklopova u manjem broju komada je zahtjevnija, ali takva specijalizacija im donosi i bolje prihode. Pitamo ga kako je poslovati danas.
- Bitno je imati tržište. Sve ovisi o tržištu, uvijek se možete uklopiti. Kad znate definirati neki proizvod i uslugu na tom tržištu, možete nešto primijeniti. Onda morate gledati da imate kompetencije, nešto u čemu ste dobri i to morate istaknuti, da ljudi znaju za vas – ističe Vrdoljak.
Zanimalo nas je i jesu li u proizvodnji i plasmanu svojih proizvoda imali poteškoća zbog rata u Ukrajini.
- Problem je u nabavi sirovina, a to su uglavnom čelik i aluminij, dok nam prodaja dobro funkcionira jer imamo dugoročne ugovore. Mi u pravilu znamo za šest ili 12 mjeseci potrebe naših kupaca. Dosta nas je koštao i rast cijena energenata. Dobro nam je došla odluka o zamrzavanju cijena, a paralelno se pripremamo za ugradnju solarnih panela na krov zgrade – kazuje Boris Vrdoljak.
U tvrtki S+B Systemtechnik razvijaju i edukativne programe. Povezali su se s Obrtnom tehničkom školom u Splitu, izradili su i učila pomoću kojih učenici mogu steći praktična znanja u automoto sektoru u kojem sve više dolaze hibridna i električna vozila.
- Ako želite nešto napraviti na duge staze, morate razmišljati odakle će doći radna snaga u dužem vremenskom razdoblju. Mi imamo Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) i tehničke škole, moramo se njima okrenuti tako da učenici i studenti mogu znati na što mogu računati kad završe školu i fakultet. Zainteresirani smo i nadamo se da će se realizirati model dualnog obrazovanja, kakav ima u Njemačkoj pa da imamo naučnike koji će ovdje stjecati nova znanja - ističe Vrdoljak.
Nisu stali ni s novim razvojnim projektima sufinanciranima iz EU fondova. Njihov projektni prijedlog ocijenjen je pozitivnim na natječaju "Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju" koji je lani objavila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Naziv projekta je "Jačanje konkurentnosti kroz ulaganje u naprednu, digitalnu i zelenu tehnologiju i proširenje proizvodnih kapaciteta". Iznos bespovratnih sredstava je nešto više od 5,5 milijuna kuna.
- Projekt traje dvije godine, započeli smo ga početkom lipnja prošle godine. Ukupna vrijednost projekta je oko 15,4 milijuna kuna, a odnosi se na nabavu strojeva za obradu i digitalizaciju. Želimo raditi industriju 4.0 – kaže Boris Vrdoljak.
U razgledavanju pogona, o pojedinim dijelovima poslovanja ove tvrtke razgovarali smo i s nekoliko mladih stručnih ljudi. Anđela Ćorić bavi se kontrolingom i naglašava kako je njihovim kupcima, osobito onima u medicinskoj industrijii, bitna preciznost u izradi proizvoda, kao i mjerenje kvalitete proizvoda.
- Naši strojevi su iznimno velike kvalitete i preciznosti, i to nam je jako bitno. Iznimno je važno da je proizvod identičan nacrtu koji nam je kupac poslao. U cijelom lancu kontrole rade brojni ljudi kako bi naš kupac bio zadovoljan – ističe Anđela.
U odjelu kontrole mjerenja Anamarija Markotić-Martinović pokazala nam je kako se svaki dio sklopova kontrolira, uvijek u istim uvjetima.
- Uspoređujemo nacrtane dijelove sa stvarnim stanjem, gledamo promjer, dužine, kuteve, a odstupanje se mjeri u mikronima. Temperatura u ovoj sobi uvijek je ista, 20 stupnjeva koja je optimalna za ispitivanje materijala – kazuje Anamarija.
Milan Kovačić, diplomirani inženjer strojarstva, ovdje voditelj CAD/CAM odjela kazuje kako imaju stroge tolerance, ali uspijevaju zadovoljiti što njihovi klijenti traže.
- Jako brzo prelazimo s jednog na drugi proizvod, cilj nam je da se pri prebacivanju gubi što manje vremena. Jako brzo odgovaramo na te izmjene, kolege su upoznati s tehnologijom i dobro surađujemo gledajući kako ćemo nešto riješiti – kaže Milan.
- Nama je cilj da nam kupac u svakom trenutku bude zadovoljan, znači i da poštujemo rokove, zadovoljavamo standarde i u poslovnim procesima i za okoliš. S tim standardima zadovoljamo kvalitetu i imamo zadovoljnog kupca koji s druge strane povećava narudžbe i na vrijeme plaća – ističe Duje Radovčić, specijalist za kontrolu kvalitete.
Nikola Bilić-Antičević, voditelj razvojnog odjela upoznao nas je sa spektrom poslova četvero inženjera, a jedna od aktualnih aktivnosti je izgradnja fotonaponske elektrane i s tim u vezi ispitivanje potrošnje energije svih strojeva kako bi se ona optimizirala.
- Uz to, u procesu digitalizacije gledamo svu proizvodnju imati u jednom softveru. Razvijamo pojedine module kako bi program obuhvatio cijelu proizvodnju. Umjesto papira, imat ćemo sve digitalno pohranjeno – kazao nam je Bilić-Antičević.