Hrvatske šume našle su se pod istragom Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Agencija će utvrditi, službeno je objavljeno, je li državna tvrtka zlorabila svoj položaj na tržištu distribucije drvnih sortimenata. Konkretno, jesu li Hrvatske šume primjenjivale nejednake uvjete prema međusobno konkurentnim poduzetnicima koji proizvode finalne proizvode od drva. I to na način da su ih isključili iz javnih poziva ili im dodjeljivali manje kvote nego što im pripadaju.
O kvotama ovisi tko će opstati, tko propasti, a Hrvatskim šumama se nije pametno zamjeriti jer sa 90 posto drvne mase u Hrvatskoj imaju monopol.
Istraga AZTN-a rezultat je prijave koju je tvrtka članica Požgaj grupe, Massive Panels, podnijela u lipnju ove godine. Poduzetnici iz Velikog Bukovca u Varaždinskoj županiji vjeruju da su ih Hrvatske šume oštetile toliko da su na kraju morali otpustiti 230 radnika. Prijavili su selektivne kriterije i tvrde da je "samo u tijeku Javnog poziva za 2021. godinu, evidentno da su dodijeljeni ugovori mimo kriterija vrijednosti veće od 200 milijuna kuna".
Požgaj grupa, naime, nakon što je javno prozivala Hrvatske šume zbog raspodjele drvne mase mimo propisanih kriterija, eliminirana je s liste ugovornih kupaca za ovu godinu. Bez godišnjeg ugovora, Požgaj je bio prisiljen nabavljati sirovinu na slobodnom tržištu po dvostruko većim cijenama. Tvrtka je na kraju zatvorila dva svoja pogona i radnike poslala na burzu. Danas je Grupa u fazi restrukturiranja, vraćaju dugove i ne odustaju od nakane raskrinkati način na koji Hrvatske šume dodjeljuju kvote.
Istovremeno kad i AZTN-u, optužbe na račun Hrvatskih šuma iz Požgaja su poslali i Europskoj komisiji. Odnosno, u njihovo ime to je napravio hrvatski europarlamentarac. Nakon što je u lipnju 2021. godine na tu temu održao kratak govor u Europskom parlamentu, otvorena je komunikacija s uredom više dopredsjednice Europske komisije, Margrethe Vestager.
Margrethe Vestager dopisom je zatražila dodatnu dokumentaciju o slučaju i najavila da će njezin ured, na temelju dokumentacije poslane iz Požgaja, o kršenju tržišne ravnopravnosti, i sam zatražiti očitovanje Agencije.
Agencija je potom i otvorila istragu.
Nikola Požgaj kaže da njegova tvrtka nije jedina koja upozorava, ali dosad bez rezultata.
Hrvatske šume, HGK i Ministarstvo poljoprivrede optužuje za kartelsko udruživanje zbog čijih je makinacija u samo tri godine, od 2017. do 2020. godine, država izgubila tri milijarde kuna prihoda u proračunu.
O kartelskom su udruživanju u kontekstu Hrvatskih šuma prije tri godine govorili i u vinkovačkoj Spačvi. Prolazili su jednak scenarij koji danas prolazi Požgaj. Ostali su bez 10 posto uobičajene godišnje kvote, a cijela je drvna industrija Vukovarsko-srijemske županije izgubila čak 24 posto drvne sirovine. Umjesto da zaposle 200 ljudi kako su planirali, u Spačvi su razmišljali o otpuštanju radnika.
Istovremeno su tri tvrtke, čiji su vlasnici ujedno predsjednici tri udruženja pri HGK, pisao je Jutarnji list, dobili i do 50 posto više sirovine u odnosu na godinu prije.
Prijava Spačve je odbačena. Prije vikenda nismo uspjeli doznati je li Agencija dosad uvažila neku od prijava i otvorila postupak.
Isto što je Spačva tvrdila tada, danas tvrdi Požgaj grupa.
Tužbe Požgaj grupe upućene Hrvatskim šumama teške su 80 milijuna kuna. Na zatvorenom sastanku u Hrvatskim šumama, gdje su im u nekom trenutku bili oduzeti mobiteli, iz tvrtke su ih tražili povlačenje odštetnih zahtjeva u zamjenu za godišnji ugovor. Nisu pristali. Nakon otpuštanja zbog manjka sirovine, u Požgaju je ostalo raditi 340 radnika. Danas ih je 370. Tvrtka pokušava malo po malo vraćati na posao otpuštene radnike. Uskoro počinju i prijave na novi javni poziv za 2022. godinu.
Iz Hrvatskih su šuma, kad Massive Panels nije dobio godišnji ugovor, demantirali Nikolu Požgaja da je riječ o muljanju s kvotama. U proljeće je Krunoslav Jakupčić za Jutarnji list rekao da Požgaj nije dobio ugovor zbog 14 milijuna kuna nepodmirenog duga za sirovinu. Požgaj odgovara da dužni jesu, ali u vrijeme trajanja javnog poziva nisu bili. Kad nisu dobili ugovor, obavijestili su tvrtku da će stopirati plaćanja, što su i učinili.
Jesu li Hrvatske šume zaista neke poduzetnike diskriminirale, druge favorizirali te tako zlouporabile svoj vladajući položaj, ustvrdit će istraga AZTN-a. Rezultati će zanimati i Europsku komisiju koja pokazuje veliko zanimanje za cijeli slučaj.
Iz Agencije kažu da "samo pokretanje postupka ničim ne prejudicira odluku AZTN-a u ovom predmetu jer će se odluka temeljiti na konačno utvrđenom činjeničnom stanju u postupku".