Izjava predsjendika Vrhovnog suda Radovana Dobronića u intervjuu koji je dao Jutarnjem listu kako je i pokojni predsjednik Franjo Tuđman bolje shvaćao i redspektirao neovisnost sudstva nego što to čini premijer Andrej Plenković čija se Vlada stavlja u superiornu poziciju prema sudstvu, ponaša kao poslodavac sucima, dok premijer premijera i ministar pravosuđa daju izjave koje su u duhu jedinstva vlasti nije svima dobro sjela.
Na intervju je reagirao glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić i to kratkom objavom na X (bivši Twitter) u kojemu Dobronića optužuje da nastupa politički.
- Davanje političkih ocjena o demokratski i legitimno izabranim državnim dužnosnicima nije posao nijednog suca, pa tako ni poštovanog predsjednika VSRH. Tko ima takve ambicije, slobodno se može, uz ispunjavanje zakonskih pretpostavki, kandidirati na izborima i dobiti mandat! - poručio je Katičić.
Predsjednik Vrhovnog suda Dobronić je kazao da premijer ne želi s njim razgovarati i da mu se od svibnja prošle godine kada je bio prethodni štrajk sudaca nije javio, a od kada se najavljuju nove mjere upozorenja, ne javlja mu se ni ministar Ivan Malenica. Kazao je kako suci traže indeksaciju plaća (njeno vezivanje za prosječnu plaću) jer je to, kao i dobra plaća, jamac sudačke neovisnosti. Vlada se, navodi, ponaša kao da je poslodavac sucima i zahtjeve za njihovim plaćama svodi na sindikalno pregovaranje.
Povećanje plaća
Za Jutarnji se na intervju osvrnuo i ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica.
- Svatko ima pravo na svoje mišljenje. Tako mi podržavamo javno objavljeno mišljenje predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića od prije nekoliko dana da prijetnje bojkotom izbora od strane Udruge hrvatskih sudaca nisu društveno prihvatljive te da suci ipak svoje zahtjeve ne bi trebali pokušati ostvariti kroz ugrožavanje demokratskih i izbornih procesa - kaže Malenica i nastavlja da je to "posebno zato što su već dvaput ovaj tjedan odbili ispunjenje vlastitog zahtjeva o uvođenju materijalnih prava i u prosjeku povećanje mjesečne plaće za 700 eura neto u manje od godinu dana".
- Podsjećam da bi ovo bilo najveće povećanje plaće sudaca u proteklih nekoliko godina da je Udruga na to pristala. Nažalost, odbijanjem vlastitog zahtjeva i povećanja plaća, Udruga hrvatskih sudaca ponovno je dokazala da je odluka o provođenju štrajka donesena danima prije posljednjih razgovora s Vladom i prije Odluke Upravnog odbora Udruge hrvatskih sudaca. Ako se ne varam, upravo je vaš medij pisao o tome. Posljednjim odbijanjima vlastitih zahtjeva i povećanja plaće, preuzeli su odgovornost za štrajk i sve njegove posljedice - rekao je ministar.
Dalje navodi kako je vlada dva puta povećava osnovicu, 2019. za 6 posto i 2023. za 13 posto. Ujedno su, kaže, povećana i druga prava koja su ostvarena u prethodnoj godini, a koja su doprinijela povećanju primanja pravosudnih dužnosnika. - Udvostručene su naknade za dežurstva i povećane naknade za upućivanje sudaca na viši sud. Takvo povećanje ne zasniva se na pretpostavkama, već na realnim podacima o isplaćenim plaćama sukladno sustavu Centraliziranog obračuna plaća prema kojima se svim sucima obračunavaju plaće. Dakle, nakon lanjskih povećanja, plaće nekih od sudaca već su preko 1000 eura veće od prosječne hrvatske plaće, a uvođenjem materijalnih prava bi došlo i do novog povećanja. Nažalost, odbili su i to i idu u štrajk - rekao je ministar.
Stanje u pravosuđu
Malenica tvrdi kako su Ministarstvo pravosuđa i uprave, kao i čitava Vlada, više puta pokazali poštovanje prema sudbenoj vlasti i ističe da su i dalje otvoreni za nastavak dijaloga.
- Ipak, moram reći i kako dosadašnje spominjanje različitih ultimatuma, prijetnji bojkotom izbornih povjerenstava ili pak unaprijed dogovaranje štrajkova prije nego što se uopće i sasluša prijedlog Ministarstva, nisu dobra polazišta za daljnje razgovore i postizanje dogovora. Uostalom, jedno od takvih ponašanja svojih kolega javno je osudio i sam predsjednik Vrhovnog suda Dobronić - zaključio je ministar.
Na intervju Radovana Dobronića reagirali su i drugi političari.
- Posebno je zabrinjavajući podatak koji je iznio predsjednik Vrhovnog suda Dobronić, da već više od pola godine ne može stupiti u kontakt s predsjendikom vlade. Tu ne govorimo o osobi s imenom i prezimenom nego govorimo o čovjeku koji je predsjendik Vrhovnog suda. Još je skandaloznije da u trenutku kada se najavljuje štrajk u pravosuđu ministar pravosuđa ima pametnijeg posla nego se sastati s predsjendikom Vrhovnog suda i razgovarati o tome kako da se riješi problem - kaže predsjednik SDP-a Peđa Grbin po kojemu je "ovdje evidentno da Vladu apsolutno nije briga za stanje u pravosuđu i apsolutno ih ne zanima kako ga popraviti".
Glavni tajnik Mosta, Nikola Grmoja kaže da nije čudno da se suci s problemom svojih plaća javljaju upravo sada u tijeku velike promjene u sustavu plaća državne i javnih službi.
- Po prvi put imamo sve plaće na jednom mjestu, svi mogu vidjeti koeficijente i plaće onih drugih i sasvim je legitimno da sindikati pojedinih službi ili njihove udruge traže za sebe mjesto pod suncem. To je stvar psihologije i društvenog priznanja za posao koji rade i odgovornost koju imaju. U sudačkoj profesiji, ali i državnoodvjetničkoj to je još i više izraženo jer suci i državni odvjetnici se uspoređuju i sa svojim kolegama koji rade primjerice u odvjetništvu čija su tarife odvjetničkih nagrada prije dva mjeseca značajno porasle pa će u nekim vrstama predmeta odvjetnici odsad tražiti nagrade veće i po deset puta nego do sad, a u nekim ekstremnim slučajevima te naknade rastu i do 150 puta. A sve to odvjetnicima je odobrio ministar Malenica - kaže Grmoja.
Predsjednik SDP-a Grbin napominje da je sada iz ovoga jako teško izaći jer se klupko dodatno zapetljalo.
- Ono što sigurno tome ne pridonosi je cijela priča o kooeficjetnima koji se opet ne rješavaju sustavno nego se daje nekima na način koji djeluje kao da je to pogodovanje - rekao je Grbin uz zaključak da se Vlada tek u zadnjoj godini mandata odlučila rješavati plaće samo zato da bi ušićarili sitne političke bodove što im se sada obija o glavu.
Čelnica Možemo! Sandra Benčić kaže da je štrajk sudaca njihova borba za neovisnost spram izvršne vlasti jer se bore za za to da postoje jasni kriteriji i indeksacija plaća kako ne bi ovisili o milosti ili nemilosti premijera koji ih želi podrediti izvršnoj vlasti i sebi samome.
- Na sve načine Andrej Plenković nastoji spinati i ocrniti suce pred gađanima govoreći da se bore za ovaj ili onaj izospovećanja plaće što nije točno nego se bore za kriterije pri određivanju plaće - rekla je Benčić.
Reagirao je i predsjendik IDS-a Dalibor Paus.
- U sustavu državnih i javnih službenika i namještenika zaposleno je oko 240.000 ljudi, što je već zavidno biračko tijelo, a broj sudaca u RH i svih ostalih dužnosnika manji je od 3000. Iz ova dva navedena broja jasno je da razlog ne uređivanja plaća dužnosnika, pa time i sudaca kojih ima manje od 2000 nije financijske nego političke prirode! - kaže Paus po kojemu HDZ i na ovaj način pokazuje da ne želi jako i neovisno sudstvo u kojem su zaposleni najkvalitetniji pojedinci, jer bi to s vremenom značilo kraj njihova koruptivnog modela funkcioniranja.
- Posebno žalosti i podatak da čelnik izvršne vlasti nema vremena za razgovor s čelnikom pravosudne vlasti već 6 mjeseci. To da ministar nema vremena za predsjednika Vrhovnog suda ne treba dodatno komentirati - rekao je Paus.
‘Plači voljena zemljo!‘
Sudac Vrhovnog suda, Damir Kos, koji je poznat kao žestoki oponent predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića preko društvene mreže poziva sve svoje prijatelje i kolege da pročitaju intervju koji je Dobronić dao Jutarnjem.
- Pročitajte današnji intervju kolege Dobronića iz Jutarnjeg lista. Ako zanemarim neke njegove stilske figure i pojedina objašnjenja, hvale vrijedna analiza trenutnog odnosa prema sudbenoj vlasti od strane zakonodavne i prvenstveno izvršne i to osobito u segmentu u kojem govori o sudačkim plaćama - napisao je Kos o istupu predsjednika svoga suda s kojim se prije nekoliko dana ponovo javno sukobio zbog Dobronićeva doprinosa zakonskoj zabrani, odnosno ograničavanju izvansudskih aktivnosti. Međutim, po drugoj stvari, a to je pitanje neovisnosti sudbene vlasti, Kos apsolutno podržava predsjednika Vrhovnog suda.
- Miljama smo daleko od ravnopravnosti sva tri segmenta. Oni koji vam određuju sveukupni materijalni položaj pa time i visinu plaća na svaki način pokazuju svoju nadmoć koja nema osnove u Ustavu RH. Najbolji primjer ovakvih odnosa vidljiv je iz Poslovnika o radu Vlade RH u Glavi V koja govori o Odnosima Vlade tj. o tome kako Vlada komunicira sa drugim segmentima vlasti. Posebno je normiran odnos Vlade sa zakonodavnom vlašću, Hrvatskim saborom (čl. 55). Sudbena vlast kao Ustavom uz zakonodavnu i izvršnu, postavljena kao treći segment vlasti (čl. 4. Ustava RH), normativno u ovom poslovniku ne postoji. Suprotno ovim ustavnim postavkama Vlada RH svojim Poslovnikom o radu sudbenu vlast pozicionira u kategoriju "b) Odnosi s drugim tijelima i osobama". SRAMOTNO - napisao je Kos.
Zaključuje kako su vladi suci "ostali" pa onda i ne čudi pristup premijera da ne odgovara na pozive čelnika sudbene vlasti – osobe predsjednika Vrhovnog suda.
- Upućuju ga na resornog ministra koji bi trebao premijeru i na sjednicama Vlade "tumačiti" što želi sudbena vlast i kolika su im sredstva potrebna kako u proračunu tako i u pogledu "primjerene" visine plaća. PLAČI VOLJENA ZEMLJO! - zaključuje sudac Kos.