Mislav Herman uvjerljivo je pobijedio na unutarstranačkim izborima u HDZ-u za predsjednika zagrebačke Gradske organizacije i ostat će na poziciji šefa zagrebačkog HDZ-a.
Herman je osvojio 67 posto glasova, a njegov protukandidat Pavo Kostopeč 33 posto. Na izbore u Zagrebu izašlo je nešto više od 5000 glasača, Herman je dobio 3303, a Kostopeč 1915 glasova.
Herman je uvjerljivo pobijedio u gotovo svim gradskim četvrtima (u Novom Zagrebu Zapad osvojio je 77 posto glasova), osim u Gornjoj Dubravi, Peščenici Žitnjak i Podsusedu Vrapče, gdje je Kostopeč ostvario pobjedu. Kostopeč je pak jedinu izraženiju pobjedu ostvario u svojoj Gornjoj Dubravi, s 340 osvojenih glasova, nasuprot Hermanovih 250, dok je u ove ostale dvije Gradske četvrti tijesno dobio.
Riješeni su i izbori za Krapinsko-zagorsku županiju gdje je sa 70 posto podrške pobijedio Zoran Gregurović, krapinski gradonačelnik, ispred Zdravka Tušeka, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede. I on je Plenkovićev kandidat, dok se Tušek kandidirao na svoju ruku i uvjerljivo izgubio.
Treba izdvojiti i promjenu koja se dogodila u Šibensko-kninskoj županiji gdje u utrci za predsjednika Županijske organizacije HDZ-a pobijedio aktualni šibenski gradonačelnik Željko Burić ispred dosadašnjeg županijskog šefa Nediljka Dujića za kojeg se do zadnjeg trenutka nije znalo ni hoće li se uopće opet kandidirati zbog loših rezultata na lokalnim izborima gdje je HDZ izgubio vlast u županiji prvi put u povijesti.
Anton Kliman je pak uvjerljivo s preko 70 posto podrške pobijedio u utrci za predsjednika istarskog HDZ-a. Ondje su se za predsjednika Županijske organizacije uz njega natjecale i Tatjana Tomaić i Suzana Tomičić.
Više od 200 tisuća članova HDZ u prvom krugu izbora imalo je pravo birati vodstva općinskih, gradskih i županijskih organizacija stranke po načelu jedan član-jedan glas. Unutarstranački izbori održavali su se za predsjednike i potpredsjednike 428 općinskih, 127 gradskih i 20 županijskih organizacija HDZ-a, dok se u Gradu Zagrebu provode izbori za predsjednike i potpredsjednike organizacija 17 gradskih četvrti i Gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba.
Ukupno se za predsjednike i potpredsjednike općinskih, gradskih i županijskih organizacija HDZ-a, te za predsjednike i potpredsjednike organizacija HDZ-a 17 gradskih četvrti i Gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba natjecalo 658 kandidata. No, malo je sredina gdje je bilo više kandidata. U županijama u 80 posto regionalnih sredina bio je samo jedan kandidat, u gradovima u 85 posto središta se biralo po načelu jedan član-jedan glas-jedan kandidat, a u općinama je u tek sedam posto sredina bilo dva ili više kandidata.
Odnosno, u četiri županije su se natjecala dva ili više kandidata za predsjednika Županijske organizacije HDZ-a, dva ili više kandidata su u 19 gradova gdje se natječu za predsjednika Gradske organizacije, a u 29 općina više je kandidata za predsjednika Općinske organizacije.
Dva su kandidata za Gradsku organizaciju u Šibeniku i to Paško Rakić, te Branko Peran. U Kninu se za poziciju predsjednika Gradske organizacije natječu Robert Marić i Goran Mrnjavac, a u Županji su čak četiri kandidata: Vladimir Balentović, Dubravka Bilić, Marijan Karabalić i Pavo Lucić.
I dok u većini lokalnih sredina članovi biraju samo jednog kandidata, u Pločama je došlo do preokreta. Tamo, naime, članovi nemaju koga birati jer je jedini kandidat Krešimir Šunjić dva dana prije izbora povukao svoju kandidaturu.
Predsjednik izbornog povjerenstva Dubrovačko-neretvanske županije Marin Jurić pojasnio nam je kako će se tamo morati produžiti rok za izbore jer nema kandidata niti za predsjednika niti za potpredsjednike Gradske organizacije Ploče.
Od gradova više je kandidata u Opuzenu, Rovinju, Dugoj Resi, Kastvu, Opatiji, Vrbovskom, Glini, Popovači, Hvaru, Sinju, Solinu, Trogiru, Drnišu, Dugom Selu i Svetoj Nedelji.
U općinama borba između dva ili više kandidata borba će se voditi u Garčinu, Stonu, Vela Luci, Tounju, Krapinskim Toplicama, Velikoj, Lokvama, Sunji, Dugom Ratu, Jelsi, Okrugu Gornjem, Šolti, Tribunju, Tisnom, Donjoj Voći, Svetom Đurđu, Gradini, Babinoj Gredi, Drenovcima, Nuštaru, Kolanu, Pakoštanama, Polači, Povljani, Salima, Starigradu, Sukošanu i Viru.
Više je kandidata i u zagrebačkim Gradskim četvrtima Gornjoj Dubravi, Peščenici Žitnjak, Podsljemenu, Podsusedu Vrapču, Sesvetama i Trešnjevci Sjever.
Izbori su se održavali na 567 biračkih mjesta i sva su jutros otvorena. Najviše biračkih mjesta bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 56. Najmanje je bilo biračkih mjesta u Požeško-slavonskoj županiji, 10 što je i razumljivo jer imaju i najmanje organizacija. U Gradu Zagrebu je 17 biračkih mjesta. Izbori su se u skladu s epidemiološkim mjerama održavali od 8 do 19 sati, a drugi krug će se održati 24. listopada.
Redovni unutarstranački izbori održani su temeljem odluke Nacionalnog vijeća HDZ-a od 12. srpnja, a u skladu sa Statutom HDZ-a lokalne organizacije stranke do županijske razine moraju održati izbore u roku od šest mjeseci od lokalnih izbora.
Od 15. rujna trajale su izborne skupštine u temeljnim organizacijama HDZ-a, a od ponedjeljka do 14. studenog održavat će se izborne skupštine u općinskim, gradskim i organizacijama HDZ-a gradskih četvrti, dok će se izbori u županijskim organizacijama HDZ-a i Gradskoj organizaciji HDZ-a Grada Zagreba održavati od 15. studenoga do 5. prosinca.