Do službenog uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj ostalo je još 130 dana. 5. rujna počinje obvezno dvojno iskazivanje cijena - i u kunama i eurima, a mnogi trgovački lanci već su počeli s tom praksom.
Euro se kao službena valuta uvodi 1. siječnja. Do 14. siječnja moći ćemo plaćati i u kunama i u eurima, a od 15. siječnja isključivo u eurima. Plaće za prosinac, koje će biti isplaćene u siječnju, dobit ćemo u eurima, piše HRT.
Premijer Andrej Plenković je na početku 17. sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura rekao da smo unatoč svim izazovima i krizama proteklih nekoliko godina na pragu ostvarenja jednog od dva strateška cilja dublje integracije u Europsku uniju - jedan je europodručje, a drugi Schengenski prostor.
Istaknuo je da je danas pola godine od početka ruske agresije na Ukrajinu, koja je, kako je rekao, stubokom izmijenila sigurnosnu arhitekturu Europe, ali i promijenila energetsku i prehrambenu situaciju u svijetu.
Također je istaknuo ubrzane i dramatične klimatske promjene koje se itekako vide kroz suše s kojima smo suočeni ove godine.
- Članstvo u eurozoni jamči hrvatskoj državi, hrvatskom gospodarstvu, hrvatskim građanima, našem ukupnom ekonomskom sustavu i veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova. Dakle, ulazimo u klub najrazvijenijih zemalja Europe i najbolje povezanih s najsnažnijim mehanizmima solidarnosti i potpore u trenucima gospodarskih kriza, poručio je Plenković.
Dodao je da će članstvo u eurozoni našem gospodarstvu omogućiti niže kamate, otpornost na krize i veću konkurentnost, te da ono diže međunarodni rejting Hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu.
Između ostalog, kao ključni prioritet naglasio je važnost informiranosti i zaštite potrošača kako u procesu prelaska na euro ne bi došlo do "lova u mutnom".
Plenković je rekao da se 65 zakona mijenja isključivo zbog uvođenja eura i oni će danas biti usvojeni na sjednici Vlade i upućeni Saboru. Tu su i zakoni koji će se mijenjati zbog eura, ali i drugih razloga - njih je 23 i za njih je predviđena redovna procedura.
Govoreći o rastu standarda u zemljama koje su proces prošle prije nas, Plenković je naveo da su u Sloveniji, koja je ušla u europodručje 2007. godine, do 2021. godine bruto plaće rasle za 48 posto, a cijene 26 posto - što znači da je zabilježen realan rast bruto plaća oko 22 posto. Naveo je slične primjere rasta i u Slovačkoj, Estoniji, Litvi, Latviji.
- Ovo su sve primjeri koji empirijski dokazuju da je životni standard, primanja građana onih država, osobito srednje i istočne Europe, koje su pristupale europodručju, išao nabolje, poručio je Plenković, piše HRT.