U 9.30 sati u zgradi NSK u Zagrebu počela je sjednica Vlade. Premijer Andrej Plenković je na početku obraćanja nizao uspjehe koje je njegova Vlada ostvarila u zadnjih nekoliko godina.
“U plusu smo 10 milijardi eura i nema područja koje nije bilo poduprto. Narastao je i BDP koji je sada na 73 posto EU prosjeka”, rekao je.
Kao jedan od problema istaknuo je još uvijek prisutnu negativnu percepciju pravosuđa.
Govorio je o stupanju na snagu Zakona o neradnim nedjeljama.
Rekao je da se po reakcijama brojnih radnica i radnika u trgovinama pokazuje da je ovaj potez izuzetno dobar i da je potez uvođenja određenih broja radnih nedjelja omogućio Hrvatskoj da funkcionira kao turistička zemlja.
Iznio je i zadovoljstvo turističkim brojkama istaknuvši da je 6,7 milijuna turista došlo u Hrvatsku, a spomenuo je i SuperUnited Croatia Grand Chess Toura iz serije najjačih svjetskih šahovskih turnira koji se održava u Zagrebu.
Govorio je i o nogometu, odnosno izgradnji kampa u Velikoj Gorici.
- Bili smo u Velikoj Gorici, Vlada je darovala zemljište za novi kamp hrvatske nogometne reprezentacije. Mi vjerujemo da je to sjajna lokacija za buduće generacije reprezentativaca. Mi ćemo u tom kontekstu predstaviti dvije odluke: da se i stadion Maksimir te stadion Poljud proglase kao sportske građevine os nacionalnog interesa. Time su se stvorili uvjeti za izgradnju i obnovi tih stadiona. Stekli smo preduvjete da država sudjeluje u financijskoj konstrukciji, poručio je.
Zatim se dotaknuo nove uredbe o plinu te najavio kako će Vlada danas ukinuti obvezu Hrvatskoj elektroprivredi da kupuje Inin plin proizveden u Hrvatskoj.
Vlada je Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije donijela u rujnu 2022. godine, a prema njoj Ina sav plin koji proizvodi u Hrvatskoj mora predati HEP-u i to po cijeni od 41 eura po megavatsatu, što je tada bilo pet puta niže od tržišne cijene.
"Zbog dovoljne količine plina koji je uskladišten i koji je u sustavu, vlada će obustaviti odluku o obvezi Hrvatske elektroprivrede da kupuje plin od Ine koji je proizveden u Hrvatskoj, a bio je namijenjen osiguranju dovoljnih količina plina u krizi kada su cijene bile ogromne, kako bi građani imali priuštiv plin", rekao je Plenković.
"Umjesto tržišnih cijena, zahvaljujući odlukama vlade škole, vrtići, fakulteti, bolnice i domovi za starije, općine, gradovi, županije, vjerske institucije, nevladine organizacije, imali su priuštiv plin koji bi inače bilo vrlo teško platiti", dodao je Plenković rekavši da će o detaljima govoriti ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Plenković je istaknuo da je 120 tisuća kućanstava bilo u problemu kada je riječ o opskrbi plinom te da je HEP-ova kupnja plina koji Ina proizvodi u Hrvatskoj omogućila da ti ljudi imaju sigurnu opskrbu.
Najavio je i mehanizam kompenzacije za opskrbljivače u obvezi javne usluge i opskrbljivače trgovce za razliku cijene koje su morali plaćati prilikom kupnje i nabave plina, u odnosu na cijenu koja je regulirana metodologijom koja je prošle godine bila 41, a ove godine 47 eura po megavatsatu.
Pitanje prodaje viškova plina koji HEP otkupljuje od Ine po reguliranih cijeni, otvorilo se nakon što je Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot ustvrdio da HEP prodaje taj plin značajno ispod cijene i tako stvara gubitke.
Troskot tvrdi da HEP od Ine nabavlja plin po cijeni od 47,60 eura po megavatsatu, a zatim ga putem Hrvatskog operatora tržišta energije opskrbljivačima prodaje znatno jeftinije, zbog čega u nekim slučajevima dnevno gubi oko 500.000 eura.
Informacije po kojima je HEP samo u lipnju na viškovima plina izgubio 10 milijuna eura u Saboru su u oporbenim redovima dočekali s kritikom, ali i traženjem odgovornosti i to ne čelnika HEP-a i Ministarstva gospodarstva nego premijera Andreja Plenkovića.
Podsjetimo, kako je prvi izvijestio Jutarnji, HERA i DORH istražuju plinsku aferu, navodeći da afera dobiva novi zaplet, a ključni dokazi u razrješenju slučaja bit će izvještaji HROTE.