NOVO 13:59 Gordan Jandrokovića, predsjednik Sabora, objavio je da je završilo aktualno prijepodne.
- Dužan sam izvijestiti vas da je u ovom mandatu postavljeno dosad 439 zastupničkih pitanja, odgovoreno je na njih 386. Pojedini članovi Vlade još nisu dostavili odgovore u propisanom roku na 41 zastupničko pitanje pa ih molim da na ta pitanja odgovore, izvijestio je.
13:35 Krešo Beljak (HSS) pitao je premijera zna li da je Gordan Jandroković ljetos počinio dva kaznena djela za koje su predviđene zatvorske kazne. Beljak je pojasnio da je osoba Jandrokovića nazvala Njonjo, a da je ovaj iskoristio svoj utjecaj i osobu prijavio za prijetnje.
- Jandroković ga je sasuo salvom uvreda. Taj vaš simpatizer je dobio poziv iz policije zbog kaznenog djela prijetnje. To je lažno prijavljivanje kaznenog djela i kazneno djelo trgovanja utjecajem, rekao je Beljak.
- Gospodine Beljak, nije mi poznato. Kakvo je ovo pitanje za aktualni sat? Imate šefa Sabora pa va on može odgovoriti. Sve nešto vezano za Hvar. Ne znam kako da vam na ovo odgovorim. Nemam što reći, je li to pošteno? Za razliku od vas ja sam ok. Nadoći će HSS na desni centar, kad tad. Je li tako Marijana?", poručio je premijer Beljaku.
- Ne znam što ste mislili, ja sam jako ok. Nisam ni očekivao da znate. Niste upoznati s detaljima, ali ja znam. Oštećena osoba je naivno oslovila Jandrokovića s Njonjo, bez da ga uvrijedi. Nije mislila da je to prijetnja. Dobar dio medija ga tako oslovljava, nikada se nije mogao steći dojam da Jandroković to smatra uvredom. Podjsetit ću vas da državne institucije često uopće ne reagiraju na ozbiljne prijave, primjerice na zlostavljanje žena, što zna kulminirati ubojstvima, a stignu se baviti s ovakvim banalnim slučajevima. Poznato je da mene pola države zove pajser! Poznato je da većina političara ima neke nadimke, ali mi nadimke ne smatramo prijetnjom, osim gospodina Jadrokovića, rekao je Beljak.
13:30 Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) pitao je treba li građane pitati oko uvođenja eura, odnosno odricanja monetarnog suvereniteta, ali i o drugim temama bitnim za budućnost Hrvatske.
- Meni se čini da je razuman rok, ako je netko ušao u Uniju 1. srpnja 2013., da usvoji euro 1. siječnja 2023., to je 9,5 godina. Novi ste zastupnik, vaši su prethodnici u ovom istom Saboru sa 150 glasova potvrdili ugovor o pristupanju EU, vaša kolegica, zahvaljujući kojoj sjedite ovdje Ruža Tomašić od 2013. bila u Europskom parlamentu, vaš kolega Ladislav Ilčić je pohrlio u EP … tamo su euri, on prima plaću u eurima, odgovorio je premijer Andrej Plenković.
13:20 Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je u srijedu tijekom saborskog aktualnog prijepodneva u odgovoru zastupniku Darku Soboti (HDZ) da nitko ne može reći kako će se razvijati situacija s izbjeglicama iz Afganistana, no da hrvatska policija čini sve da budemo sigurni.
Božinović je naveo kako je samo ove godine zaprimljeno 1700 zahtjeva za azilom u Hrvatskoj. Polovica od toga su državljani Afganistana, no iz ranijih iskustava mislimo da će ih biti sve više, uglavnom se radi o ljudima koji nemaju nikakve dokumente, kazao je.
12:30 Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta pitao je ministra Beroša može li zdravstveni djelatnik koji se odbije cijepiti ili testirati dobiti otkaz.
Beroš je pojasnio kako će na to pitanje adekvatan odgovor dati pravnici sukladno Zakonu o radu.
- Želimo li otići u nesigurno zdravstveno okruženje? Potvrda nije nešto što garantira zdravstvenu sigurnost, ali je najbolji instrument. Zato smo omogućili i testiranje onih koji nisu cijepljeni. Radimo sve da ne vršimo diskriminaciju zadravstvenih djelatnika, ali to je nužan korak u kontekstu rastućih brojeva. Ako netko odbije testiranje, ne vidim racionalnu odluku za to. Kako ćemo postupati prema onima koji se odbiju testirati? Pravnici će naći adekvatan odgovor na to uzimajući u obzir zakon o radu, ali meni je imperativ osigurati sigurnost u zdravstvenom okruženju, kazao je ministar Beroš.
12:23 SDP-ovka Sabina Glasovac prozvala je ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek zbog odluke o koncesiji Radija 101 tvrtki Top radio.
- Štitite ravnateljicu HNK koja provodi mobbing, umreženi ste s bivšim ravnateljem HRT-a Bačićem, vi niste ministrica, vi ste zaštitnica ružnih stvari, zaštitnica korupcije i to je žalosno, rekla je Glasovac.
12:07 Sandra Benčić (Možemo!) imala je pitanje vezano za trakavicu oko izbora predsjednika Vrhovnog suda.
- Prvo vam nije odgovarala Zlata Đurđević, nakon toga se činilo da ćete podržati Radoslava Dobronićal Ali ni on vam ne odgovara navodno zato jer nije ispunio normu. Meni se čini da namjerno otežete. Mene zanima je li zbog njegove ocjene da je u aferi Agrokor vaša vlada propustila likvidirati faktoring društva kako bi dio štete koji je nastao mogla namiriti iz njegove imovine. Vidi slučaja, pitanje afere Agrokor još uvijek je na Vrhovnom sudu. Da li postoji motivacija da se oteže s izborom šefa Vrhovnog suda?, pitala je Benčić.
- Uživam gledati kako NGO aktivizam transformira u političke stranke, Uvijek ide na najnevjerojatnije scenarije. Ne znam po čemu ste vi to ocijenili da ja ili netko iz HDZ-a ima nešto protiv suca Dobronića. Meni je žao da nova šefica Vrhovnog suda nije Ksenija Turković koja je bila prvi pravi izbor. Oko koje bi ovdje u Saboru postigli konsenzus. Nije izabrana jer ju netko nije htio predložiti. Kada je ona rekla da može, u zakonitoj proceduri on ju nije htio predložiti. Vi nama imputirate da usporavamo izbor šefa Vrhovnog suda, a to nije istina. Sve bi bilo riješeno na proljeće i ova bi priča bila gotova. Nije valjda jedina stvar da se donese presuda u jednom predmetu, koji je bitan i važan, da je to jedina tema po kojoj netko treba biti na čelu Vrhovnog suda. Dosta mi je imputiranja da HDZ utječe na pravosuđe, rekao je Plenković.
- Posebno uživam u vašim odgovorima. Otkuda nama ideja da se ne slažemo s idejom o sucu Dobroniću. Nekako ste sami sebe demantirali, rekao je.
Benčić se pritom zapitala zašto je premijeru NGO aktivizam negativan paje dometnula: 'To vas je vaš prijatelj Orban naučio?'
11:45 Anka Mrak-Taritaš (GLAS) pitala je kako je moguće da se Vladi dogodio takav propust da se od popisivača nisu tražile covid potvrde i da se sada, tek nakon što smo reagirali, to pokušava pokrpati nekim polovičnim rješenjima.
- Što se tiče tajminga popisa, ja sam mislio da je to bilo bolje napraviti na proljeće, govorio sam to u internim razgovorima. Proces je krenuo. ja sam kao i vi pobornik toga da se što više građana cijepi. Smatram da nema dileme da popisivači moraju biti cijepljeni ili da su preboljeli, da mogu doći u kuću i obaviti popis. Mislim da je sve na vrijeme, odgovorio je premijer Plenković.
11:20 Mirela Ahmetović (SDP): Čestitam vam u ime 900.000 građana koji o prosječnoj plaći mogu samo sanjati. Čestitam vam i u ime milijun i 200 tisuća umirovljenika. Cijene hrane lete u nebo, cijene u leto i cijene energije. Cijena fiskaliziranih računa raste i zbog rasta cijena. Vaš državni tajnik i vi se ne možete dogovoriti poskupljuju li cijene energije ili ne. Ali čujem da u Mađarskoj pojeftinjuu. Što planirate poduzeti?
- Dajete mi priliku elaborirati. Hvala na čestitkama, lijepo što ste ukazali na sve pozitivne trendove, nadam se da će vas elaboracije promovirati u prvi violinu ekonomskog tima SDP-a, vi to zaslužujte s obzirom na informacije koje ste ovdje iznijeli. Da, dšlo je do rasta cijena i mirovina i porasta životnog standarda, na to smo ponosan. Može li to biti više? Da, može, uvjereni smo da će tako biti, da će projekcije rasta snažno konvergirati prema razini EU-a. Što se tiče rasta cijena, ja ću se referirati na službene podatke jer je to jedina meritorna mjera. Stopa inflacije je veća 2,8% u odnosu na prošle godine, uvjetovana je egzogenim šokom, prije svega prekidom lanca opskrbe, Hrvatska kao i sve druge zemlje to osjeti. Što se tiče energenata ista stvar. Poručujem da do kraja godine naši građani ne moraju brinuti o cijeni struje niti cijeni plina. S tim su suočeni i građani zemalja EU. Što se tiče izravnog utjecaja na cijene, to nije moguće. Utjecat ćemo tako da radimo na rastu standrarda naših građana, rekao je Tomislav Ćorić, koji se smješkao dok je Mirela Ahmetović govorila.
- Niste rekli kako ćete zaustaviti trend poskupljenja. Možda niste za baciti, ali niste ni za voditi ovo ministarstvo, građani ne zaslužuju vašu indiferentnost, poručila mu je.
11:01 Što je s natječajem za hitnu helikoptersku službu?, upitala je Ivana Kekin.
- Postavili ste jako važno pitanje. U programu Vlade je uspostava Hitne helikopterske medicinske službe (HEMS) u idućem mandatu. Imamo neka iskustva iz ranijeg pilot projekta, jer je bilo disfunkcionalnosti. Želim svjedočiti da postoje napori u okviru ministarstva zdravstva raspiše međunarodni tender na način kako odgovara Hrvatskoj. U nekom budućem vremenu koje se mjeri u pet godina ideja je bila ugovoriti pružatelje usluga i premostiti taj vremenski perod do uspostave genuine helikopterske službe. Problem je i kao što znate i letački kadar. Naše oči će biti usmjerene i prema Ministarstvu financija, odgovorio je Beroš.
10:55 Boris Lalovac iz SDP-a ima pitanje za Zdravka Marića.
- Covid pandemija je podijelila društvo na one koji se cijepe i one koji se ne žele cijepiti. Nažalost i na one građane koji štede, a drugi moraju koristiti ove prešutne minuse. Koji je stvarni dug? Koliko je građana u prešutnim minusima? Koliko je građana koji ne mogu vraćati prešutne minuse?, upitao je.
- Ja ću se fokusirati na prekoračenja minusa. Nisam u funkciji odvjetnika banaka, ali ni HNB-a koja odgovara Saboru. Podaci s kojima raspolažem dobili smo temeljem zahtjeva prema HNB-u.Godine 2010. je u pravni sustav uveden prešutni minus. Doživio je novele, dopušteno je prekoračenje... to bi trebao biti dominantan oblik prekoračenja. Do 2018. godine dopuštena prekoračenja bila su predominantni faktor. Banke su tada usmjerile potrošače prema institutu prešutnog prekoračenja, koji je u zakonu prepoznat, ali nije toliko transparentno reguliran. 840.000 građana je u režimu prešutnih prekoračenja, s prosječnim iznosom prekoračenja od 8.820 kuna. Nećemo dozvoliti da se minusi ukidaju, a pogotovo da netko snjima trguje, odgovorio je Marić.
10:39 Andreja Marić (SDP): Zdravstveni radnici su nezadovoljni, stanje je neodrživo, dugovi se gomilaju. Sve to zahtjeva hitne i konkretne mjere, kada ćete poduzeti hitne mjere reforme u zdravstvu, ministre Vili Beroš.
- Pitanje je na mjestu. Ova vlada je odlučna poduzeti korake koji su nužni. Slažem se da je stanje neodrživo, u tijeku je priprema određenih reformskih koraka, ne mogu govoriti o detaljima, osnovane su radne skupine za izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. Tri su cilja reforme, osiguranje dostupne zdravstvene zaštite, optimalno korištenje ograničenih resursa te stabilizacija zdravstvene zaštite na organizacijskom i financijskom planu, rekao je Vili Beroš.
Zastupnica Marić zatražila je detaljniji odgovor pisanim putem.
10:28 Prije godinu dana Sabor je donio Zakon o obnovi. Građani u pravilu čuju izlike zbog čega je zakon neprimjenjiv u praksi. Stvarna obnova kako na području Zagreba, kako na Baniji, još nije počela. Kada ćemo prestati sa izlikama, kada ćemo početi sa stvarnom obnovom, upitao je Peđa Grbin, šef SDP-a.
- Zakon smo usvojili na temelju mišljenja mnogih stručnjaka, i SDP je glasao za taj zakon, uvažili smo mnoge amandmane oporbe. Hrvatska je jedina zemlja koja je u EU, osim šteta od covida, doživjela i dva razorna potresa. Ta činjenica od početka znači da će nam obnova biti tema kojom će se baviti dugo. Ideja sa zakonom je bila da bude sveobuhvatan. Prvo je sigurnost, željeli smo da zgrade dobiju novu konstrukciju i da izdrže eventualni novi potres. Drugo, obzirom na velike troškove, da damo našim građanima da sami obnove zgrade i da država stane iza njih. Ima i aspekt pravne sigurnosti. Nisam ni ja zadovoljan obnovom, pogotovo zato što smo osigurali sredstva. Pokazalo se da imamo problem s imovinsko-pravnim odnosima, problem u postupku javne nabave. Pokazuje se da ćemo morati apstrahirati pitanje legalnosti zgrada, da ćemo morati dati više novaca ljudima za pretfinancianje tog procesa. To je paket izmjena zakona koja će vlada predložiti, a koji će obnovu učniti učinkovitijom, odgovorio je premijer Plenković.
- Na prirodnu nepogodu nismo mogli utjecati, ali mogli smo utjecati kako ćemo sanirati posljedice. Tu nisam zadovoljan. Postavio sam jasno pitanje, nisam dobio odgovor kada počinje obnova. Do danas je obrađeno samo 2% zahtjeva, Nije valjda da na svakoj zgradi postoji problem s imovinsko-pravnim odnosima. Ovaj zakon ne funkcionira niti tamo gdje su ljudi sami obnovili zgradu, a danas traže da im se sredstva refundiraju. Niti tamo gdje lokalna samuprava ima sve spremno da se počne s obnovom. Ako ovako nastavimo, obnova će biti najveći fijasko koji je Republika Hrvatska doživjela. Izgubili smo godinu dana, nemojte da izgubimo još toliko, uzvratio je Grbin.
10:08 Zvonimir Troskot iz Mosta postavio je pitanje o Hidroelektrani Lešće.
- Što mislite napraviti po pitanju HE koja našu mladost šalje u sanduk, a energetski je neučinkovita i proizvede 1% struje koja se kasnije izgubi na putu do Karlovca, upitao je.
Spomenuo je slučaj Mirele Jakuš Frőbe koja je koncem srpnja zamalo poginula nakon što je iz HE Lešće nenajavljeno pušten vodni val koji je u kratkom vremenu rijeku podignuo za metar. Skoro smo i to tijelo strpali u sanduk i tražili je kod Siska, upozorio je Troskot.
- HE Lešće je u pogonu od 2010. godine i obavlja funkciju kao i sve druge u Hrvatskoj. Povezivati taj rad s gubicima koji se događaju u elektroenergetskom sustavu je besmisleno. Mi inzistiramo na zamjeni te mreže. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kako bi eletroenergetski sustav bio zanovljen. To zahtijeva strpljenje naših građana koji imaju nekretnine uz akumulaciju, odgovorio je ministar Tomislav Ćorić.
- Letjeli ste helikopterom iznad rijeke Dobre, slali selfije, a narod umire. Jedan amper sutruje ne vrijedi života naših ljudi. Ljudi stradavaju, dolazi do gubitka energije. Uništava se energija i ekosustav, uzvratio je Troskot.
9:51 Kada ćete podići tužbu protiv Republike Srbije i tražiti ratnu odštetu. Ovdje se ne radi o novcu, nego o dostojanstvu, upitao je Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta.
- Tu temu smo digli na bilateralnoj razini, radimo na tomu, nismo to smetnuli s uma. DIjalog koji naši ministri ja osobno vodimo s udrugama hrvatskih logoraša, iskreni su i konkretni. Mi ćemo na tome ustrajati, nastojat ćemo da pravda bude realizirana. Bitno je da istina o Domovinskom ratu nije upitna. Svjesni smo patnje svih onih koji su prošli logore, nismo to zaboravili, odgovorio je premijer Andrej Plenković.
- Pojedinci gube privatne tužbe protiv Republike Srbije i još moraju platiti sudske troškove. Zašto država Hrvatska ne stane iza tih ljudi?, poručio je Mlinarić.
9:46 Karolina Vidović Krišto javila se za riječ prije pitanja zastupnika, a tijekom uvodnog obraćanja šefa Sabora Gordana Jandrokovića.
- Neprihvatljivo je da Sabor krši zakon, imamo situaciju da 11 mjeseci funkciju tajnika Sabora obnaša osoba koja nije ovlaštena za to. Mrtvo hladno kažete hrvatskoj javnosti da tajnik radi posao kao neovllaštena osoba. Bili ste dužni barem ovaj tjedan staviti na glasovanje o imenovanju, poručila je šefu Sabora Gordanu Jandrokoviću.
On je odgovorio da će ta tema doći vrlo brzo na dnevni red.
Na zamolbu jednog zastupnika da Sabor osudi poziv Aleksandra Vučića da svi Srbi u svijetu izvjese srpsku zastavu, odgovorio je Jandroković.
- O tome je jučer rečeno ono što je trebalo biti rečeno, o tome možete govoriti tijekom rasprave, nemamo posebno točku o tome, ta tema ne zaslužuje posebnu raspravu jer je inicijativa promašena, svima je jasno. Drago mi je da su se pripadnici srpske manjine o tome izjasnili, rekao je.
Nakon dvomjesečne ljetne stanke Hrvatski sabor počinje redovno jesensko zasjedanje koje prema Ustavu traje do sredine prosinca.
Zasjedanje će otvoriti 'aktualnim prijepodnevom' u kojemu će pitanja članovima Vlade postaviti 39 zastupnika, prva će to učiniti Dragana Jeckov (SDSS), posljednji HDZ-ov Ante Bačić.
Šesti po red pitanje će postaviti šef SDP-a Peđa Grbin, a pitanja će među ostalim postaviti Miroslav Škoro (NZ), Miro Bulj (Most), Ivana Kekin (Nova ljevica), Zvonimir Troskot (Most), Sandra Benčić (Možemo!), Josip Đakić (HDZ) i drugi.
Sabor će bez prekida zasjedati do 12. studenoga, nakon čega će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Zastupnici se u Sabornicu vraćaju 24. studenoga.