Ljeto se razmahalo, otpočelo je tradicionalno brojanje gostiju i već se najavljuje još jedna rekordna turistička sezona. Ministrica turizma Nikolina Brnjac odgovara nam na najvažnija pitanja i otkriva kako se sve to uklapa u strategiju održivog turizma koja će uskoro biti objavljena i kako će ona riješiti strukturne probleme sektora.
Boravili ste ovih dana u New Yorku, gdje ste s kolegama iz sektora razgovarali o održivom turizmu. Uskoro je gotova i "Strategija održivog turizma". Kako ćete konkretno riješiti dvije najveće prepreke održivosti - apartmanizaciju i sezonalnost?
- Oba pitanja su već duže vrijeme identificirana, no za njihovo rješavanje potreban je sveobuhvatan i koordiniran pristup Vlade, regionalne i lokalne vlasti, poduzetnika, ali i građana. Mi smo s pozicije Vlade krenuli u promjene kroz 'Strategiju razvoja održivog turizma do 2030.', koja će uskoro biti objavljena na e-Savjetovanju i vjerujemo da će svi prepoznati svoje uloge.
Planiramo se kroz poticanje razvoja inovativnih i održivih turističkih proizvoda odmaknuti od koncepta 'sunce i more' te tako razviti cjelogodišnji turizam. Zdravstveni turizam prepoznat je kao pokretačka snaga koja može pridonijeti razvoju cjelogodišnjeg turizma, ali i kao pokretač gospodarskog razvoja i dobrobiti šire zajednice.
Smještaj kod domaćina je dio našeg nasljeđa, a ljubaznost i gostoljubivost su neke od najvećih prednosti našeg turizma. Stoga je jako važno razlikovati pružanje usluge smještaja kod domaćina od apartmanizacije, koja je samo isplativ biznis i ne doprinosi kvaliteti života lokalne zajednice, već pretvara turistička mjesta u velike spavaonice bez sadržaja i infrastrukture koja to može pratiti. Ta razlika je prepoznata i u 'Strategiji' te su identificirani alati za borbu protiv apartmanizacije: prostorno planiranje i kategorizacija, koji su u rukama jedinica lokalne i regionalne samouprave. Važno je osigurati i jednake mogućnosti za pružanje usluge smještaja, što će se urediti na razini EU, ali i povezati platforme za iznajmljivanje i porezne uprave u državama članicama te i na taj način osigurati plaćanje poreza i destimulirati apartmanizaciju. Mi smo iznajmljivačima koji za to imaju želju omogućili kroz sredstva iz NPOO transformaciju u poduzetnike. Dakle, na raspolaganju su im sredstva za otvaranje pansiona i hotela.
Kako će se novci iz fondova EU moći iskoristiti da se riješe ovi problemi, bez čega ne možemo niti govoriti o održivosti?
- Ova Vlada je prvi put osigurala bespovratna sredstva i za privatni turistički sektor. Kroz NPOO smo osigurali 2,2 milijarde bespovratnih sredstava za razvoj kvalitetnih i inovativnih proizvoda koji razvijaju cjelogodišnji i teritorijalno uravnotežen turizam, a kroz operativni program 'Konkurentnost i kohezija' osigurali smo više od 700 milijuna kuna za razvoj poduzetnika. Više od 300 milijuna kuna namijenili smo razvoju javne turističke infrastrukture, odnosno nastavku razvoja lječilišnog i aktivnog turizma. Dostupno je i više od 300 milijuna kuna iz 'Integriranog teritorijalnog programa'. Sredstva će se dodjeljivati projektima usklađenima sa strateškim ciljevima i sada nam je najvažnije da se sredstva potroše u roku.
Udio hotelskog smještaja opada tolikom brzinom da bi ovim tempom njegov udio mogao doći ispod deset posto. Evo, najavljuje se i odustajanje od hotelskih investicija zbog poskupljenja energenata. Kako će "Strategija" adresirati ovaj problem i koja rješenja će ponuditi?
- Podaci ne govore o tako drastičnom padu, ali činjenica je da je potrebno značajno ulaganje u razvoj smještajnih kapaciteta koji omogućuju produljenje sezone, a to je i hotelski smještaj. Na raspolaganju su sredstva iz fondova EU, a važan instrument će biti i Zakon o poticanju ulaganja, kojim je predviđeno korištenje potpora do pet milijuna kuna u tri godine po poduzetniku. S obzirom na veliki odaziv kad je ovaj zakon bio na e-Savjetovanju, vidi se da postoje planovi za velike investicije. Na poskupljenje energenata nažalost ne možemo utjecati, ali vjerujemo da će sredstva koja smo osigurali za zelenu tranziciju privatnog sektora doprinijeti okretanju prema obnovljivim izvorima energije, što će smanjiti ovisnost turističke infrastrukture o tradicionalnim energentima.
Ususret "Strategiji održivog turizma" mi opet brojimo goste, a premijer najavljuje još jednu rekordnu sezonu. Dojam je da je ta održivost na koju se stalno pozivamo samo floskula?
- Broj gostiju sam po sebi nije pokazatelj uspješnosti, no zasigurno je jedan od njenih važnih indikatora. Broj gostiju ne znači nužno i prekomjerni turizam i uništavanje resursa. Upravljanjem turističkim tokovima moguće je postići smanjenje preopterećenosti u određenim destinacijama. Isto tako, kada se taj broj gostiju rasporedi u duljem periodu, možemo govoriti o rekordnoj godini, ali u smislu dodane vrijednosti.
Dodatno je važno podizanje svijesti svih dionika u turizmu o važnosti održivosti, kako očuvanja okoliša, tako i o društvenoj. Važno je da lokalno stanovništvo osjeti dobrobit turizma, a da negativni utjecaj bude što manji. Održivost nikako ne smije biti samo floskula, upravo zato kroz 'Strategiju' i 'Nacionalni plan' planiramo konkretne mjere koje pratimo financiranjem iz fondova EU.
Kakav je plan što se tiče osiguravanja radne snage? Vidimo da su studenti morali pokrenuti peticiju da im se omoguće veći porezni limiti kako bi mogli raditi u sezoni. Nije li takve stvari trebalo riješiti uoči sezone, a ne opet dočekati ljeto s pitanjem tko će raditi?
- Problem radne snage je izazov s kojim se suočava cjelokupno gospodarstvo, a trend je vidljiv i u ostalim europskim državama. Europa stari, i to je problem s kojim se treba sustavno i dugoročno boriti. Vlada je u pandemiji kroz sustav potpora za radna mjesta osigurala stabilnost i spriječila val otkaza. Osim toga, maksimalno smo pojednostavnili i digitalizirali proces zapošljavanja stranaca te tako osigurali poslodavcima da jednostavnije i pravovremeno osiguraju radnike na sezonskim poslovima.
Kroz NPOO smo predvidjeli izradu kraćih programa edukacije koji će moći u kratkom vremenu osposobiti nezaposlene i sve zainteresirane za rad u turizmu za poslove potrebne poslodavcima. Kao dugoročnu mjeru u suradnji s Ministarstvom obrazovanja radimo i na modernizaciji srednjoškolskih turističkih i ugostiteljskih programa kako bi se učenici, kada završe školu, stvarno mogli uključiti na tržište rada.
No, najvažniju ulogu imaju poslodavci. Oni su ti koji dobrim uvjetima rada mogu privući i zadržati kvalitetnu radnu snagu. Nažalost, i s ovakvim nedostatkom radne snage događa se da naši stipendisti prekidaju ugovore o stipendiranju zbog neprimjerenih uvjeta rada.