Dosad je od bolesti covid-19 u Hrvatskoj preminulo 11.383 osoba, podaci su sa službene Vladine stranice. Covid se navodi kao četvrti uzrok smrti u Hrvatskoj. Preminule se odnedavno 'razdvaja' na one preminule 'od' i preminule 's' covidom. Hoće li to i koliko utjecati na buduću covid statistiku, nezahvalno je prognozirati, no takva evidencija sigurno neće utjecati na broj umrlih.
Pojednostavljeno rečeno, osobe čija se smrt može povezati s covidom, umrle su 'od' covida, a one koje su imale covid, ali su umrle od drugih razloga, umrle su 's' covidom.
- Čovjek može imati covid, može čak i dospjeti u bolnicu, ali umrijeti od infarkta – objašnjava Dubrovačkom vjesniku razliku dr.sc. Igor Borić, specijalist patološke anatomije i sudske medicine, voditelj Odjela za patologiju i citologiju Opće bolnice Dubrovnik.
- Kao sudski medicinar koji je naučio raditi s uzročno-posljedičnim vezama, mogu vam reći da je vrlo jednostavno kad imate crno ili bijelo. Kao i uvijek u životu, problem je s onim sivim područjem, a morate reći je li sivo više crno ili bijelo. Na jednom dijelu spektra imamo čiste situacije, dakle, čovjek je pozitivan na covid i umre u kliničkoj slici covida. To je nedvojbeno smrt od covida. Bilo je i situacija kad čovjek pogine u prometnoj, ali je pozitivan na covid. Tu isto nema velike mudrosti. Problem nastaje u sferi gdje imate nekoga tko je primjerice imao covid, bio je na respiratoru, malo se oporavio, došao doma i nakon sedam dana umro. S jedne strane, on nije umro od covida jer je covid negativan i malo se oporavio, ali je taj covid bio slamka koja mu je slomila grbu kao onoj legendarnoj devi – kaže dr. Borić.
Na Odjelu za patologiju se, na temelju preporuke doktora za svaki pojedini slučaj i na temelju uputa iz HZZO-a i HZJZ-a kako ispunjati prijave o smrti, odrađuje zahtjevan posao 'slaganja' informacija koje u konačnici pojasne slijed i povezanost događaja koji su rezultirali smrću osobe.
- Standardizirani obrazac smrti se ispunjava zadnjih 50 godina gdje slažete uzročno-posljedične veze bolesti i smrti. Tako je za sve moguće uzroke smrti i propisano je pravilnicima. Ima neposredni uzrok, posredni uzrok, dakle ono što je do toga dovelo i druga stanja koja su mogla utjecati ali nisu neposredni uzrok smrti. Mi prema naputcima slažemo dijagnozu kroz rubrike predviđene formularom. A to je defacto statistički formular koji upućujemo u Zavod za javno zdravstvo i oni na temelju toga rade mortalitetne statistike – kaže specijalist patološke anatomije i sudske medicine pa nastavlja:
- Na ta četiri lista su svakakvi mogući podaci i ponekad to bude jako složeno. Radim to skoro 40 godina i vjerujte, bude ponekad komplicirano. Dogodi se da čovjek ima tri različita karcinoma, dobije upalu pluća, infarkt i sad vi spojite to u niz. Dr. Borić navodi i kako sada na obrascu moraju napisati i kada je zadnji put osoba bila pozitivna na testiranju pa 'treba naći i tu informaciju'.
Iako je za pojedine slučajeve teško reći što je prevagnulo, postoje pravila kojih se pridržavaju u svom zahtjevnom poslu. Propisane su i međunarodne smjernice za potvrđivanje i klasifikaciju covid-19 kao uzroka smrti. U konačnici, sve podatke iz potvrda o smrti ZZJZ statistički obrađuje pa će se, kad obrada bude gotova, imati uvid u kretanje broja umrlih i po kojim skupinama bolesti. Statistika bi trebala pokazati je li način bilježenja umrlih od i s koronom doveo do drugačijih brojki i postotaka.