"Kolege koji su morali dokazati da su se zarazili covid-19 na poslu kažu da je lakše napraviti doktorat nego prikupiti svu potrebnu dokumentaciju da bi im se priznala profesionalna bolest i da bi ostvarili pravo na 100-postotnu naknadu za bolovanje. Ovo nema veze s pameću!", tvrdi predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić.
Prije nekoliko tjedana žalili su se HZZO-u i Ministarstvu zdravstva te tražili da se zdravstvenim radnicima čim obole automatizmom prizna profesionalna bolest covid-19. HZZO im je, kaže Čulinović Čaić, poslao dugačak dopis kojim odbijaju njihovu molbu i poručuju da se procedura mora poštivati, a Ministarstvo im uopće nije odgovorilo.
De facto, HZZO sa zahtjevom o prikupljanju opsežne dokumentacije zdravstvene radnike tjera na kršenje mjera izolacije - jer, kad se razbole, moraju ostati kod kuće, a pravila samoizolacije vrijede i za članove njihove obitelji. To prikupljanje dokumentacije čini faktički neizvedivim. Renata Čulinović Čaić napominje kako je najviše zaštićeno osoblje koje radi na covid-odjelima, jer rade u skafanderima, a svi drugi imaju samo maske i rukavice.
5 adresa za 9 papira
Popis dokumenata koje zdravstveni radnici moraju predati HZZO-u je neobično dug. Da bi, dakle, liječnici i sestre koji su se razboljeli radeći svoj posao imali pravo na naknadu u punom iznosu plaće moraju dostaviti devet dokumenata! Nabrojimo redom: od Odjela za sigurnost i zaštitu na radu moraju pribaviti dokument "Opis poslova koje radnik obavlja za poslodavca". Potom slijedi "Izjava o mogućnosti obolijevanja prilikom obavljanja radnih aktivnosti - ispunjava neposredni rukovoditelj". Tu HZZO ni sam ne vjeruje da je uputa jasna pa dodaje natuknicu: u slučaju nejasnoća kontaktirati Odjel za sigurnost i ZNR.
Treći dokument je "Potvrda poslodavca o statusu radnika u kontekstu vremena i obavljanja poslova i radnih zadataka po nalogu poslodavca (redovni i izvanredni poslovi i radni zadaci, službeni put i druge opravdane odsutnosti s mjesta rada", to isto ispunjava neposredni rukovoditelj. Potom moraju priložiti i "Izjavu radnika" uz autorizaciju Odjela za sigurnost i zaštite na radu. Slijedi laboratorijski nalaz epidemiološke službe. No, ni taj nije sam po sebi dovoljan pa kao šesti dokument valja priložiti i mišljenje epidemiologa.
Pod sedam će od liječnika obiteljske medicine morati dostaviti "zdravstveni karton pacijenta". Osmi se zove Povijest bolesti i Otpusno pismo koje izdaje nadležna zdravstvena ustanova u kojoj je pacijent bio liječen ako je za tim bilo potrebe. I na koncu, deveti krunski, jest ovjera i mišljenje medicine rada.
Dakle, bolesni i zaraženi covidom-19 liječnici i sestre na svom radnom mjestu morat će otići na pet adresa ne bi li im HZZO priznao pravo na 100-postotnu naknadu plaće!
Birokracija
Stoga se predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić čudi zašto su sestrama stvorili takve nepotrebne birokratske komplikacije: "Oni su bolesni, niti mogu niti smiju izlaziti. Po zakonu se doznake o bolovanju moraju predati u roku od tri dana. To je nemoguće. Jer po zakonu također i vaši članovi obitelji moraju na deset dana u samoizolaciju kad se razbolite i te papire nema tko ni skupljati ni predati. Mislim da bi HZZO taj postupak dokazivanja da su se zdravstveni radnici zarazili na svojim radnim mjestima, a ne u šoping-centrima trebao pojednostaviti - poslodavac je taj koji bi trebao obavijestiti HZZO da je osoba oboljela na poslu. Uostalom, svaki zdravstveni radnik kad se testira na covid-19 mora ispuniti anketni listić i navesti da je bio u kontakt s pacijentom za kojeg se isprva nije znalo da je pozitivan.
HZZO je u ponedjeljak poslao priopćenje u kojemu odbacuje zahtjeve HLS-a i Hrvatske udruge bolničkih liječnika te navode: "Osim zdravstvenih radnika i radnici drugih zvanja i zanimanja profesionalno su izloženi zarazi covida-19, kao što su policajci, djelatnici u domovima za starije i nemoćne, sanitarni inspektori, trgovci, radnici na carini, ljekarnici i drugi, pa se, uvažavajući odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakona o listi profesionalnih bolesti i provedbenih dokumenata, ne može dovoditi određene profesije u podređeni ili privilegirani položaj u odnosu na druge." Tvrde da se dosljednom primjenom svih važećih propisa postupa u okviru postupnika koji je definirala struka, a konačno mišljenje daje Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Uobičajeni postupak
Ministar zdravstva Vili Beroš smatra da je riječ o uobičajenom postupku kod priznavanja svake profesionalne bolesti.
"Postupak zahtijeva da se potvrdi izloženost izvoru bolesti na radnom mjestu jer osoba može raznim štetnostima biti izložena i izvan mjesta rada. Svaka osoba se može zaraziti i izvan radnog mjesta, recimo gripom, naročito u uvjetima izražene lokalne transmisije bolesti. Jednako sada kao i sve ove godine prije 2020. postupak je nepromijenjen. Poznata je činjenica da su se neki zdravstveni djelatnici zarazili izvan radnog mjesta pri čemu se ne radi o profesionalnoj bolesti već o bolesti."