U perilicama rublja i posuđa, televizorima, hladnjacima... više neće smjeti biti ugrađenih kvarova koji su uređajima skraćivali rok trajanja, proizvođači će na njih dodatno morati staviti oznaku minimalnog trajanja te osigurati dovoljan broj rezervnih dijelova i servisa za njihov popravak. Također, na razne proizvode, pa tako i prehrambene, odnosno higijenske, više se neće smjeti stavljati tvrdnje o ekološkoj prihvatljivosti, ako za to ne postoji certifikat ovlaštene kuće. Najvažnije su to odredbe novog europskog zakona o trajanju uređaja, koji je ove srijede usvojen na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu sa 593 glasa za, 21 protiv, 14 sudržanih, što se može smatrati novom pobjedom europskih potrošača, ali i hrvatske eurozastupnice Biljane Borzan, glavne autorice i pregovaračice Parlamenta za ovaj zakon. Riječ je o zakonu kojim se mijenjaju dvije europske Direktive, ona o nepoštenoj trgovačkoj praksi te o zaštiti potrošača. Borzan nije krila zadovoljstvo novim uspjehom u borbi za zaštitu potrošača.
Velika pobjeda
- Ovo je velika pobjeda. Danas smo industriji rekli dosta! Danas smo stavili ljude ispred profita! Zabrana ugrađivanja kvarova u uređaje možda je i najvažnija promjena za većinu građana Hrvatske, s obzirom da nam je svima jasno kako današnji uređaji traju daleko kraće nego uređaji koje su kupovali naši roditelji, djede i bake. Kod nas i danas mogu naći uređaji kupljeni 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća koji su u normalnoj funkciji. S novim uređajima toga nema, ranije se kvare, a 94 posto građana smatra da su prije trajali dulje. Osim toga, istraživanje tržišta pokazalo je da se većina uređaja kvari između druge i treće godine, a to se, gle čuda, poklapa s istekom obvezne dvogodišnje garancije. U isto vrijeme, industrija je gotovo odustala od proizvodnje rezervnih dijelova, koje je jako teško naći ili su preskupi, a preko 70 posto građana preferira popravak, umjesto kupovine novih uređaja. Posljedično se gasila mreža servisa, pa ih danas ima samo u većim gradovima. Tome sada stajemo na kraj, a tko se ne bude pridržavao zakona prijeti mu visoka novčana kazna od minimalno četiri posto prometa, veli Borzan o novim pravilima, koja bi trebala utjecati i na smanjenje onečišćenja okoliša. Naime, u svijetu se godišnje odbaci 45 milijuna tona elektroničkog otpada, od čega se svega 20-30 posto reciklira, a ostatak ostaje u okolišu.
Volim reći da je ovo win-win-win zakon. Prvi win je vezan uz građane i njihov džep, drugi uz okoliš, a treći uz radna mjesta, jer su istraživanja pokazala da se trenutnim načinom stvara jedno radno mjesto, a popravcima uređaja 300 radnih mjesta, veli Borzan. Novim se zakonom uvodi i nova oznaka trajanja uređaja, jer se pokazalo da su kupci spremni platiti i 100 eura više, ako imaju jamstvo da će uređaj dulje trajati.
- Trenutno je obvezno jamstvo 2 godine, a čak 60 posto građana za to ne zna. Sada će kupci imati oznaku koja ih o tome informira, a tu je i dodatno komercijalno jamstvo, koje bi trebalo biti dodano na te dvije godine, što bi trebalo izazvati pozitivno natjecanje među proizvođačima, istaknula je naša eurozastupnica, koja se na ovom putu susrela i sa brojnim otporima, iako je od početka zastupala stav da zakon nije usmjeren protiv industrije, nego da joj pomogne da postane pozitivna i osjetljiva prema teškom financijskom stanju velikog broja građana, ali i prema okolišu.
Puno pritisaka
- Predstavnici proizvođača nisu bili sretni, bilo je ideja i pritisaka da stvari ne budu tako striktno definirane, pregovori u Europskom parlamentu su bili teški, jer su desna strana i liberali uvijek na strani industrije... No, na kraju se pokazalo da su sve političke opcije u Parlamentu svjesne problema i nužnosti promjena, pa je na Odboru za zaštitu potrošača i unutarnje tržište zakon usvojen sa samo jednim glasom protiv, rekla je Borzan, dodavši kako se susrela i s nekim bizarnim objašnjenjima od strane industrije, poput toga da ih kupci sami sa svojim zahtjevima za novim dizajnom i opremom tjeraju da rade nove proizvode.
- To se kosi s istraživanjima javnog mnijenja, gdje 70-80 posto građana izražava negodovanje zbog ovakve prakse. Mogu razumjeti da žene traže nove modele cipela, ali da će netko samo zbog dizajna mijenjati ispravnu i dobru perilicu rublja, to još nisam čula. Nije im uspjelo kod mene, ali evo vidimo ni kod onih kolega zastupnika koji su tradicionalno naklonjeni industriji, naglasila je Borzan
Kad je riječ o ekološkom segmentu zakona, on je u prvom redu fokusiran na činjenicu da je na tržištu trenutno oko 1200 različitih tvrdnji koje govore o nekom ekološkom aspektu proizvoda. Novim zakonom na proizvode se neće smjeti stavljati stavljati neprovjerene, generičke tvrdnje o tome da su pojedini artikli ekološki prihvatljivi, ugljično neutralni, biorazgradivi...
- No, 70 posto građana u te tvrdnje ne vjeruje, a to je dobro jer svega 35 posto tih tvrdnji ima neko uporište. One su, dakle, uglavnom neistinite, pa to sada reguliramo ovim zakonom. Tvrdnja će morati biti certificirana od ovlaštenog tijela i točno je definiran proces kako se oznaka može dobiti te je neće moći dobiti baš svaki, nego sam istinski ekološki proizvod. Dakle, zabranjujemo tvrdnje koje nemaju priznati utjecaj na okoliš, poručila je Borzan, dodavši kako proizvođači imaju rok od dvije godine za prilagodbu, što znači da će se od 2026. godine proizvodi na tržištu EU moći prodavati samo ako su usklađeni s odredbama novog zakona. Do tada i države članice moraju uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonom EU.