BRIEFING: DIJANA MAYER

‘Omikron izaziva blaže kliničke slike, u bolnicama nije alarmantno. Nema tih mjera koje mogu zaustaviti zarazu‘

Nemoguće je spriječiti širenje omikrona, nema tih mjera, tog oružja, kaže epidemiologinja Dijana Mayer

Dijana Mayer

 Screenshot/Jutarnji

- Dobra stvar kod omikrona je da zaraženi imaju blaže kliničke slike u odnosu na dosadašnje sojeve. Sada nam broj hospitaliziranih ne raste. Dnevno imamo 200 novohospitaliziranih, a otprilike toliko ih i izađe iz bolnice. Bolnički kapaciteti su popunjeni, ali stanje nije alarmantno - kazala je u Briefingu dr. sc. Dijana Mayer, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prema njezinim riječima, velik je pritisak na testiranje i kapaciteti se ne mogu povećati preko noći.

- Ovoga tjedna distribuirano je 560 brzih testova ordinacijama primarne zdravstvene zaštite koje sada mogu raditi brze testove bez uputnice. Nije nužno da se svi testiraju i da čovjek odmah kada osjeti simptom trči na testiranje. Najvažnije je ostati doma i zvati liječnika obiteljske medicine oko poduzimanja daljnjih koraka. Onima koji su bili u kontaktu sa zaraženom osobom preporučuje se da naprave komercijalni brzi test koji se može nabaviti u ljekarnama - kaže Mayer. Iako mnogi sumnjaju u pouzdanost tih testova, za sada se, ističe ona, pokazalo da više od 80 posto onih koji su pozitivni na kućnom testu, budu pozitivni i na PCR testu.

- Nema specifičnih simptoma za omikron. I šmrcanje i kašljanje i kihanje i glavobolja i opća slabost mogu biti korona. Problem je ako čovjek tako šmrkav ide u javni prijevoz ili na posao, a nije cijepljen. Cjepivo nas štiti i od zaraze, ali nas najviše štiti od teških oblika bolesti. Nemoguće je spriječiti širenje omikrona, nema tih mjera, tog oružja… Tko se cijepio s dvije doze, neka svakako primi i treću jer će tada biti bolje zaštićen od težih oblika bolesti. Ljudima koji su preboljeli covid savjetuje se da se svakako cijepe tri mjeseca nakon preboljenja. Oni koji su se dvaput cijepili pa preboljeli, također bi se trebali busterirati dva do tri mjeseca nakon preboljenja - savjetuje dr. Mayer. Otkriva nam što misli o najavi ministra Vilija Beroša da će se, ako se virus i dalje bude ovako brzo širio, razmišljati o uvođenju obaveznog cijepljenja za starije od 65 godina.

- To svakako može biti jedna od mogućnosti. Oko 75 posto starijih od 65 godina je cijepljeno što je jako dobro. Svaka obaveza može izazvati kontraefekt pa vjerujem da do te obaveze neće doći. Neke zemlje su već uvele obavezno cijepljenje. Vjerujem da kod nas do toga neće doći. No ako će brojke rasti i ako će pritisak na bolnice biti neizdrživ, bojim se da ćemo morati ići u smjeru obaveznog cijepljenja. No još smo daleko od toga - govori Mayer.

Kaže kako je prije 20-ak godina procijepljenost djece obaveznim cjepivima bila veća od 95 posto. No s godinama, kako se osnažio antivakserski pokret, pada broj djece cijepljene obaveznim cjepivima što, naglašava, nije dobro jer se mogu pojaviti bolesti za koje smo mislili da su iskorijenjene.

- Roditelje koji odbijaju cijepiti djecu zovemo u ordinacije na savjetovanje kako bismo ih educirali, no u ekstremnim slučajevima ih prijavljujemo Državnom inspektoratu i Centrima za socijalnu skrb - otkriva Mayer. Podsjeća kako spadamo među zemlje s najvećom stopom smrtnosti od covida u Europi što je, tvrdi, izravno povezano s niskim postotkom procijepljenosti. Svega 63 posto odraslih stanovnika primilo je dvije doze. Do sada je, kaže, protiv covida cijepljeno oko 700 djece u dobi od 5 do 11 godina što je jako malo. Ukupno je cijepljeno oko 6000 djece mlađe od 15 godina.

- Moj savjet roditeljima je da cijepe djecu. Pogotovo djecu koja su kronični bolesnici ili žive s ukućanima koji su kronični bolesnici - kaže Mayer.

- Čovjek je socijalno biće i druženje je zdravo za mentalno zdravlje. U epidemiji je bilo važno držati distancu, fizički razmak. Djeci je najteže. Bojim se da bismo, ako uskoro ne krenu programi jačanja mentalnog zdravlja djece i mladih, mogli imati porast psihičkih bolesti kao posljedicu pandemije. Pri zavodima za javno zdravstvo postoje službe za mentalno zdravlje koje se uvijek može nazvati i dobiti savjet. Nekada samo ljudski razgovor i lijepa riječ mogu puno pomoći - ističe Dijana Mayer.

Pogledajte emisiju Briefing:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2022 18:30