Za žene žrtve nasilja temeljne su potrebe sigurnost i kvaliteta radnog mjesta, pristupačnost profesionalnog razvoja, financijska potpora u krizi te stručna psihološka podrška, istaknuto je u srijedu na on-line razgovoru na temu žena žrtava partnerskog i obiteljskog nasilja.
Kao doprinos globalnoj kampanji „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, Zaklada za ljudska prava i solidarnost "Solidarna", njezin Fond #spasime i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, održali su online otvoreni razgovor na temu „Solidarna radna okolina sa ženama žrtvama partnerskog i obiteljskog nasilja“
Tijekom rasprave sudionici su isticali važnost hitnih i bitnih potrebe žrtava rodno uvjetovanog nasilja, prvenstveno žena, na radnom mjestu i tržištu rada u cjelini. Za žene žrtve nasilja, poručili su, temeljne su potrebe sigurnost i kvaliteta radnog mjesta, pristupačnost profesionalnog razvoja i cjeloživotnog učenja, financijske potpore u krizi (za izvanredne troškove odvjetnika, stanarine, liječenja, čuvanja djece i dr.) te svakako pristupačna i stručna psihološka podrška usmjerene k osnaživanju i emancipaciji.
Posebno važnim smatraju otvorenost poslodavca spram fleksibilnijeg definiranja radnog vremena i aktualnih radnih zadataka s obzirom na hitne potrebe žene u krizi koja se u tom trenutku bori za svoj život i dostojanstvo, a najčešće i za sigurnost svoje djece.
Drže i kako je neizostavna dimenzija pomoći žrtvama nasilja sustavna i ciljana podrška poslodavcima te javnim stručnim službama, posebno u pogledu njihovog razumijevanja problematike nasilja nad ženama te efikasnosti suradnje različitih točaka u sustavu. Također, važnim smatraju i da poslodavci prepoznaju podršku svojim radnicama u prijelomnim trenucima njihovih života kao investiciju ljude i radnu okolinu, a time i u zadovoljstvo i produktivnost svih svojih radnica i radnika.
Naglasili su, među ostalim, i da je spremnost na suradničko i osviješteno djelovanje vlasti, socijalnih partnera i civilnog društva glavna snaga promjene.
Violeta Staničić je u ime Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj naglasila da je strašan porast nasilja nad ženama širom EU gorući problem aktualne pandemije koji zahtijeva prioritetni tretman u politikama nacionalnih vlada i Europske unije, a to u prvom redu znači stvarnu provedbu ukupnog spektra mjera Istanbulske konvencije.
Mirjana Matešić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj upozorila je da su u Hrvatskoj poduzeća u pravilu jako mala, relativno slaba i ne posjeduju resurse i kapacitete. Dodala je kako najčešće najbolju praksu nalaze u kompanijama koje su dio nekih multinacionalnih organizacija.
"Ono što možemo kopirati, što je dobra praksa, je upravo taj zajednički rad gdje pristup žrtvi nasilja nije pojedinačan, ne ovisi samo o centru za socijalnu skrb ili o nekoj sigurnoj kući, nego se žena suradnički prati i sa poslodavcem, i sa školom ako se radi o djeci koja su žrtve nasilja", kazala je.
Upozorila je i kako kod nas nažalost nema te sinergije koja je zagovarana na današnjem on-line okruglom stolu.
Predsjednica Zakladne uprave "Solidarne" Sanja Sarnavka izrazila je zadovoljstvo što konačno imamo ministarstvo i rada i socijalne politike zajedno, tako da se može postići puno veća sinergija i napraviti puno više stvari.
Skup su uvodno pozdravile pomoćnica ministra rada i predsjednica upravnog vijeća HZZ-a Marija Knežević, državna tajnica u Ministarstvu rada Margereta Mađerić te Iva Prpić u ime zagrebačkoga Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom dok je zaključni osvrt dao Nebojša Paunović u ime Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Dužnosnice izvršnih institucija, kako se navodi u priopćenju, potvrdile su svoju otvorenost za prijedloge poboljšanja sustava podrške ženama žrtvama nasilja u obitelji i partnerskim odnosima.