Hrvatska dobro upravlja šumama i može biti primjer drugima po njihovom održivom gospodarenju, rečeno je na okruglom stolu „Održivost gospodarenja šumama i bioraznolikost u RH“ , koji je održan u ponedjeljak u organizaciji Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Hrvatskog drvnog klastera i časopisa Drvo&Namještaj.
Predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika Zdenko Bogović istaknuo je na okruglom stolu održanom u povodu Svjetskog dana šuma u Centru za posjetitelje Medvedgrada Hrvatska, da Hrvatska ima ogromno šumsko bogatstvo, koje prekriva čak 47 posto njene kopnene površine te da može biti primjer drugima po održivom gospodarenju šumama, navodi se u priopćenju iz Hrvatskog drvnog klastera.
“Šume u Hrvatskoj vežu 640 milijuna tona CO2. Šumarstvo i drvna industrija doprinose gospodarstvu s oko 20 milijardi kuna i zapošljavaju više od 45.000 ljudi. Naš godišnji prirast iznosi 11 milijuna kubika, dok nam je sječivi etat 8,4 milijuna kubika“, kazao je.
Također, naglasio je i kako šume ublažavaju klimatske ekstreme, pročišćavaju zrak i proizvode kisik, sprječavaju eroziju i odrone tla, štite naselja od buke, reguliraju vodni režim, a nije zanemariva niti njihova turistička i rekreativna uloga.
Osvrnuvši se na novu EU strategiju za šume, Bogović je izrazio zabrinutost za budućnost šumarstva u Hrvatskoj i Europi. Istaknuo je kako Strategija mijenja ravnotežu između društvenih, ekonomskih i ekoloških sastavnica šumarstva.
„Strategija favorizira ekološke probleme, a zanemaruje ekonomske aspekte te ugrožava dugoročnu održivost europskih šuma i šumarstva. Primjena EU regulativa na sektor šumarstva u RH izazvat će negativan utjecaj na prirodnu obnovu šuma, poremećaj normalnog razmjera dobnih razreda u jednodobnim šumama, poremećaj normalnog razmjera debljinskih razreda u prebornim šumama, moguće smanjenje dostupne drvne sirovine do 30 posto na godišnjoj razini i drugo“, upozorio je.
Direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma Krešimir Žagar smatra da sektor šumarstva mora raditi na boljoj percepciji u javnosti jer se on uistinu ima čime pohvaliti. „Naš je sektor medijski zanimljiv samo kroz neke priče u obliku istraživačkih emisija poput Provjereno i Potjeru“, naveo je.
Članica Upravnog odbora Europske konfederacije drvne industrije CEI-Bois Ana Dijan govorila je o posljedicama ruske invazije na Ukrajinu i mogućnostima ublažavanja negativnih posljedica na drvni i šumarski sektor.
„Jedna od mjera koje će se od strane sektora gotovo sigurno predložiti Europskoj komisiji je povećanje sječivog etata“, kazala je i dodala kako 10 posto mekog drva dolazi iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije te da će ova situacija imati dalekosežne posljedice.
Vedran Kašić iz međunarodne grupacije Pervanovo izrazio je zabrinutost oko najavljenog smanjenja količine sječivog etata te nadodao kako bi drvna industrija, ali i cijeli na šumi bazirani sektor trebali što prije zajednički reagirati. Također, kazao je kako je potrebno i dosljedno provođenje certifikata sljedivosti te isticanje utjecaja šuma na društvo, kao i isticanje važnosti opće korisnih funkcija šuma kao i ekoloških usluga.
Svjetski dan šuma obilježava se 21. ožujka s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma i njihovom doprinosu dobrobiti cijelog planeta. Obilježavanje je u cijelom svijetu popraćeno nizom lokalnih, nacionalnih i međunarodnih događanja i akcija, a ove godine u fokusu je tema održivog korištenja drva.
Okrugli stol, kao središnje nacionalno mjesto okupljanja sektora povodom obilježavanja Svjetskog dana šuma, okupio je više od 40 sudionika iz različitih institucija i subjekata povezanih s na šumi baziranim sektorom u RH, a sudjelovali su i gosti iz Austrije i Srbije.
Skup je zaključen s tezom kako gospodarenje šumama u RH ima dobre temelje i višestoljetnu tradiciju, ali i da šumarstvo nije rudnik koji se samo eksploatira, već se radi o samoodrživom sektoru koji se stalno obnavlja i predstavlja ključ za mnoge probleme i izazove današnjice, poput klimatskih promjena. Šumarstvo i prerada drva važan su izvor zapošljavanja, posebice na ruralnim područjima.
Sudionici su se složili i kako su nove EU politike dobra prilika za poboljšanje naših prednosti jer one promiču vrijednosti koje su u skladu s hrvatskom šumarskom tradicijom, ali i kako treba znatno unaprijediti promociju i vidljivost sektora, zaključuje se u priopćenju.