Državni odvjetnici ne štrajkaju zato da bi dobili veće plaće, nego zato da bi plaće koje dobivaju bile pravedna naknada za njihov rad.
- Mi tražimo indeksaciju plaća, ali indeksacija ne znači nužno i veće plaće, nego sustav koji će biti pravedniji od ovoga koji imamo sada. Tražimo da naša plaća ovisi o standardu zemlje. Ako je standard veći, onda bi i naše plaće bile veće, ako je manji, i plaće bi nam bile manje - rekla je predsjednica Udruge hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika Anita Kalajžić na briefingu za novinare na kojem su tužitelji objasnili ciljeve radi kojih su u kolovozu prošle godine osnovali Udrugu te razloge zbog kojih su se pridružili sucima u mjerama upozorenja, odnosno bijelom štrajku.
Vodstvo Udruge državnih odvjetnika, njezina tajnica Gordana Klarić i članovi Upravnog odbora Mirna Holzer i Zoran Vinković, navelo je da je Ministarstvo pravosuđa i uprave intervencijama kojima su se željele popraviti neke nepravde izazvalo još veći kaos i dodatne nepravde. Tako je, kažu, s posljednjim povećanjem plaća u svibnju prošle godine uveden dodatni nered u sustav plaća. Obećanje da će se novi Zakon o plaćama, u kojem su se sustavno trebali riješiti plaće i materijalna prava, donijeti do kraja godine nije ispoštovano, pa je loš i, kako ističu, nepravedan sustav ostao do daljnjega.
U svibnju prošle godine znatnije se povećalo plaće u prvom stupnju (tužitelji kažu za 500 eura, a ne više, kako tvrdi Ministarstvo), ali se nije vodilo računa o ukupnom sustavu, pa se dogodilo da općinski tužitelj ima gotovo istu plaću kao i županijski. Dali su i konkretne iznose, pa tako nakon zadnjeg povećanja zamjenik općinskog državnog odvjetnika s pet godina staža koji je samac i živi u Zagrebu prima 1995 eura neto. Ako ima deset godina staža, samac je i živi u Zagrebu, plaća mu je 2040 eura, a ako ima dvoje djece, onda raste na 2260 eura. Županijski državni odvjetnik s 15 godina staža, ako nema djecu, ima manju plaću od kolege iz općinskog državnog odvjetništva s manje staža i ona iznosi 2244 eura.
Manipuliranje podacima
- Izvršna vlast se postavlja kao nadvlast, kao poslodavac koji parcijalnim rješenjima stvara disbalans. Prekršili su obećanje da će do kraja godine donijeti novi zakon, ali i izvješće Europske komisije u kojem je rečeno da Hrvatska mora do kraja 2023. godine riješiti sustav plaća u pravosuđu koje moraju biti jamac neovisnosti i doprinos u borbi protiv korupcije - rečeno je na briefingu za novinare.
Državni odvjetnici tvrde da Ministarstvo pravosuđa i uprave manipulira podacima te da oni koje iznose u javnost nisu točni. Kažu da je neistina da su plaće povećane za 700 eura, a podatak da su im naknade za dežurstva povećane za 300 posto manipulacija.
Točno je, kažu, da su povećane za 300 posto, ali to znači da su umjesto 6 kuna po satu za dežurstvo radnoga dana sada plaćeni 3 eura po satu, a umjesto 7,5 kuna po satu za neradni dan i blagdan sada su plaćeni 5 eura.
Vodstvo Udruge državnih odvjetnika dalo je i usporedni prikaz naknada koje država isplaćuje državnim odvjetnicima za dežurstvo i onih koje za rad u istome predmetu isplaćuje braniteljima po službenoj dužnosti. Uzeli su podatke iz konkretnog predmeta u Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu i pobrojali pet radnji koje je tužitelj poduzeo u radnom vremenu te prikazali da je ukupno za to plaćen 90 eura dok je branitelj za isti taj postao u istom predmetu zaradio 3000 eura. Još veći problem vide u radu na neradni dan, kada se tužitelju za prvo ispitivanje prvookrivljenog i drugookrivljenog te za ročište za istražni zatvor isplaćuje ukupno 36 eura, a za isti posao država angažira dva branitelja i svakome od njih isplati po 1000 eura.
Kažu da su državni odvjetnici bili uključeni u izradu novog pravilnika za dežurstva, da je usvojen bio prijedlog koji je prošao javnu raspravu da bi tek kada je on stupio na snagu saznali da su naknade za dežurstva bitno manje od onih koje su dogovorili.
Predsjednica Udruge državnih odvjetnika kaže da su im ciljevi promicanje digniteta njihove struke i naglašava da oni nisu sindikat. Žele biti partner Ministarstvu pravosuđa i uprave prilikom donošenja zakona, ali im je cilj i da se Državno odvjetništvo kadrovski popuni, da dobiju adekvatan prostor za rad te da im se osiguraju edukacije.
Podaci o mjerama upozorenja na sudovima koje daje Ministarstvo pravosuđa i Udruga hrvatskih sudaca i trećeg se dana bitno razlikuju. Ministarstvo kaže da je prema podacima iz eSpisa, najrelevantnijeg izvora informacija za ocjenu rada sudova i sudaca, u srijedu odgođeno tek 38 posto ročišta, odnosno 1099 od 2875, te zaključuju da većina sudaca ne štrajka. Sudačka udruga, pak, tvrdi da se štrajku odazvalo više od 85 posto sudaca.