Očekivano trajanje života u 2020. godini palo je gotovo osam mjeseci za muškarce i za oko sedam mjeseci za žene. Mortalitet povezan s bolešću covid-19 u starijim dobnim skupinama, a posebice kod muškaraca, dominira u objašnjenju pada očekivanog trajanja života u 2020. godini, zaključak je studije "Učinak pandemije bolesti COVID-19 na mortalitetu Hrvatskoj" objavljene u časopisu Stanovništvo.
Očekivano trajanje života (ili očekivana dob), broj godina koje pojedinac u određenoj dobi može očekivati da će doživjeti uz trenutne razine smrtnosti, jedna je od najvažnijih demografskih i zdravstvenih mjera, a posljednjih desetljeća u Hrvatskoj, kao i na zapadu, bilo je u stalnom porastu.
"Dostupni podaci pokazuju da je u posljednjih 10 godina očekivano trajanje života pri rođenju za muškarce prosječno raslo za nešto manje od dva mjeseca na godinu (Eurostat 2021b). Prema našim izračunima, očekivano trajanje života pri rođenju za muškarce je u 2020. palo na 74,76 godina ili za skoro osam mjeseci, odnosno na 80,95 godina ili za oko sedam mjeseci za žene u usporedbi s 2019.", navode autori studije dr. Ivan Čipin, Dario Mustač i dr. Petra Međimurec, demografi s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Autori ističu kako je višak mortaliteta u starijim dobnim skupinama tijekom pandemije pogoršao i sveukupno zdravlje populacije. "Teško je prognozirati hoće li se očekivano trajanje života vrlo brzo vratiti na pretpandemijsku razinu. To će, među ostalim, ovisiti o brzini cijepljenja i djelotvornosti cjepiva na nove varijante virusa… No, i dalje prisutan višak mortaliteta u prvoj polovini 2021. zasad upućuje na to da postoji nezanemariv broj žrtava bolesti covid-19 koje su prerano umrle.