Jesenas se najavljivalo da će se referendumska inicijativa protiv uvođenja eura pokretati po slovu novog Zakona o referendumu koji je trebao popuniti barem najveće praznine u postojećem propisu, ali se to nije dogodilo, a po "starom" i manjkavom zakonu rješavat će se sve procedure i eventualne dvojbe vezane uz referendum Mosta kojim se želi izmijeniti Ustav (tako da se u čl. 17 doda pandemija kao razlog zbog kojega se dvotrećinskom većinom zastupnika mogu suspendirati pojedina ustavna prava građana), te izmijeniti Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tako da se ukinu covid-potvrde.
Ministarstvo pravosuđa i uprave u rujnu je Vladi dostavilo izmjene Zakona o referendumu koja ih je prihvatila i tekst uputila Saboru.
Glavne novosti koje bi se uvele su prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma u roku od 30 umjesto sadašnjih 15 dana, potom bi Državno izborno povjerenstvo (DIP) kao neovisno tijelo imalo zadaću nadziranja procesa prikupljanja potpisa i u roku od 30 dana bi moralo utvrditi njihovu valjanost. Na referendumsku inicijativu bi se moglo odgovoriti protureferendumom, a Sabor bi imao rok od 30 dana u kojem bi morao napraviti protuprijedlog. Bitno je da se ni referendumske inicijative ne bi mogle odugovlačiti i cijela inicijativa bi mogla trajati najviše 40 dana.
Most bi, da su zakonske izmjene usvojene, do kraja godine morao dostaviti DIP-u liste s prikupljenim potpisima, a DIP bi ih do konca siječnja morao prekontrolirati i izjasniti se je li prikupljeno dovoljno potpisa. Kako u aktualnom zakonu nema nikakvih rokova, svi se oslanjaju na procjenu Mosta o broju prikupljenih potpisa koja je najavljena za srijedu, dok su predaju potpisnih listi najavili tek u drugom tjednu iduće godine.
Takvo odugovlačenje s različitim fazama postupka za posljedicu ima sumnju na manipulacije, pa se vrlo često može čuti da su u političkim strankama pohranjene razne potpisne liste i da se podaci građana koji su na njima ostavljeni vrlo lako mogu zloupotrijebiti.
Izmjene Zakona o referendumu bile su bez odgađanja uvrštene u saborsku proceduru. O njima se očitovalo pet nadležnih saborskih odbora, dok je 30. rujna bila otvorena rasprava, a nakon nje je istoga dana glasanjem završeno prvo čitanje. Zakon je podržalo 88 zastupnika, 9 je bilo protiv, a 4 suzdržana. Sve primjedbe i mišljenja izneseni na raspravi bili su dostavljena Ministarstvu pravosuđa i uprave kako bih ih ugradilo u tekst koji će se uputiti u drugo saborsko čitanje.
Međutim, taj dio posla do danas nije napravljen, a zašto - nema odgovora. U glavnoj oporbenoj stranci, SDP-u, bili su spremni podržati izmjene zakona smatrajući da je tu materiju nužno što prije urediti. Ostala su bitna pitanja koja se ne mogu riješiti zakonom, a to je definiranje pitanja koja nisu podobna za referendum, te broj birača koji mora izaći na referendum da bi bio valjan. Sada taj broj nije određen, nego se odluka donosi većinom izašlih birača, što znači da ih teoretski može izaći sto, a 51 će odlučiti o promjeni Ustava.
To su pitanja koja se mogu riješiti promjenom Ustava, a za to je potrebna dvotrećinska većina zastupnika.