Nastavak javnoga "dijaloga" između predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića zasad ne ide u smjeru pronalaženja rješenja za problem zbog kojega je i počeo, a to je štrajk sudskih službenika koji je potpuno paralizirao hrvatske sudove.
Nakon Dobronićeva otvorenog pisma premijeru, Plenković je iz nekoga razloga skrenuo s teme i, stavivši Dobronića u kontekst sindikalnog djelovanja, adresirao plaće sudaca koje su nedavno povećane, ne spominjući niti jednom riječju ono što je Dobronić apostrofirao, a to je problem funkcioniranja sudstva zbog štrajka.
Plaće nisu u fokusu
Dobronić je, naime, kao jedno od mogućih rješenja za povećanje plaća sudskih službenika predložio resistematizaciju radnih mjesta sudskih službenika kao zasebne kategorije, čime bi se njih ukupno 6415 izdvojilo iz mase oko 219.000 državnih službenika, što bi dalje omogućilo Vladi da pronađe sredstva za povećanje njihovih plaća. Jučer je, dan nakon Plenkovićeve izjave o tome da suci imaju veće plaće i od premijera i od ministara, Dobronić uputio priopćenje koje je objavila N1 televizija i u kojemu je naveo da se fokus treba vratiti na problem štrajka.
"Ne znam iz kojih razloga premijer u fokus stavlja pitanje moje plaće i plaće drugih sudaca, apostrofirajući kako je njegova plaća i plaća ostalih ministara manja od moje i plaća sudaca Vrhovnog suda i visokih sudova. Mislim da to nije fokus rasprave, no ne vidim razloga za to da Vlada ne bi povećala svoje plaće, one su znatno preniske za odgovornost i napore kojima su članovi Vlade izloženi. Na kraju, moram naglasiti da je moja plaća još i veća od one koju je premijer otkrio tragajući za tim podatkom u evidenciji Ministarstva pravosuđa. Naime, zaboravili su navesti da sam po položaju predsjednik Državnog izbornog povjerenstva i da u tom svojstvu primam naknadu od cirka 700 - 800 eura", napisao je Dobronić.
U međuvremenu je rad gotovo svih hrvatskih sudova blokiran štrajkom koji ulazi u 23. dan, a iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) najavili su i prosvjed koji bi se u petak trebao održati ispred zgrade Vlade na Markovu trgu. Paradoksalno, otpornošću Vlade i države na zahtjeve štrajkača pokazuje se koliko su hrvatski sudovi ovisni o toj maloj kategoriji radnika, "nevidljivoj vojsci koja radi za 500 eura", kako ih je nedavno nazvao Večernji list.
Vode male istrage
Kako bismo ispitali razlikuje li se doista i koliko posao sudskog zapisničara od poslova zapisničara u drugim državnim institucijama, razgovarali smo s nekoliko zapisničara, ali i sudaca najvećega kaznenog suda u državi, zagrebačkog Županijskog suda. Riječ je o sudu na kojemu se vode gotovo svi poznati kazneni postupci u Hrvatskoj, jednom od četiri uskočka suda u državi i jedinom sudu nadležnom za predmete iz nadležnosti Europskog ureda javnog tužitelja (EPPO).
Zapisničar tako, među ostalim, prati kada nekome od okrivljenika istječe istražni zatvor i na to upozorava suca. Ako takvo upozorenje izostane, može se dogoditi da netko kome bi istražni zatvor trebao biti produljen bude pušten na slobodu. Zapisničar od suca dobiva uopćeni nalog da pozove na rasprave svjedoke, okrivljenike i njihove branitelje, no u praksi zapisničar preko informacijskog sustava za neke od tih osoba provodi cijelu malu istragu - utvrđuje koja je adresa svjedoka, nalazi li se u zatvoru ili na slobodi i na kraju upućuje pozive. Slično je i s primanjem i slanjem pošte.
Zapisničar svaki dan pregledava poštu suca za njihovu referadu i, ono što je najvažnije, tu poštu priklapa odgovarajućim spisima i upozorava suca da je u pojedinom predmetu ta pošta priklopljena. U stvari, da bi sudska referada bila funkcionalna, zapisničar mora biti biti upoznat sa svakim spisom, znati tko su mu svjedoci, okrivljenici, branitelji okrivljenika i tužitelji.
Zapisničari također otpremaju presude, provjeravaju troškovnike, šalju naloge za naplatu. Ako neka presuda ne bude poslana sucu izvršenja, može se dogoditi da osuđenik nikad ne ode u zatvor.