Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče
Nekada su polja na jugoistočnim obroncima Krndije, gdje se smjestilo i maleno selo Paljevina na pola puta između Đakova i Našica, gotovo sva mirisala po duhanu, koji je u tom kraju godinama bio jedna od ključnih poljoprivrednih kultura od koje je živio dobar dio mještana. Danas je, pak, ta knjiga doslovno pala na jedno, ali vrijedno slovo.
Mlada obitelj Djurinski jedina je, ne samo u Paljevini, nego u cijeloj Osječko-baranjskoj županiji, koja se bavi ozbiljnom proizvodnjom duhana na oko 13 hektara zemlje, a bilo bi toga i više kada bi imali mogućnost okrupnjavanja oranica. No, ipak, i bez obzira na to, bračni par Marinela i Marko Djurinski nisu nezadovoljni, nego puni elana i energije otvaraju sami sebi nove poslovne horizonte i gledaju kako nadograditi proizvodnju i uspješno održavati obiteljski posao koji su započeli 2006. godine, nedugo nakon što su se vjenčali i nakon što im se rodio najstariji sin Jakov (17), kojemu su se u međuvremenu pridružili sestra Dora (13) i brat Noa (8).
- Moj se otac bavio poljoprivredom, a budući da sam i ja završio za fitofarmaceuta, nekako je bilo logično da ostanemo na selu i pokrenemo proizvodnju - kaže nam Marko, koji nije imao velikih problema uvjeriti Marinelu, inače rodom iz Višnjevca kod Osijeka, da je život na selu i od zemlje za njih pravi odabir.
- Iako sam iz Višnjevca, od malih sam nogu jako vezana uz Paljevinu, odakle mi je majka, i nedalekih Preslatinaca, odakle mi je otac, koji se inače bavi pčelarstvom. Tako da mi nikakav problem nije bio ući u posao sa suprugom i biti mu podrška - veli Marinela. Prvo su, kažu, počeli s rasadnikom i proizvodnjom sadnog materijala.
- Krenuli smo doslovno s jednim hektarom zemlje, a danas smo na nekih 40 hektara, od kojih se 13 odnosi na duhan kao naš glavni proizvod, 20 hektara je pod voćnjakom u koji tek planiramo dodatno uložiti, a ostalo je pod pšenicom i suncokretom. U međuvremenu smo zbog problema s kooperantom odustali od sadnog materijala i potpuno se okrenuli drugim kulturama, prije svega duhanu, koji je moj otac uzgajao 30 godina, pa su mi njegova iskustva bila iznimno vrijedna - kažu nam supružnici Djurinski, čije je gospodarstvo do 2019. godine funkcioniralo kao OPG, a od te godine su organizacijski oblik promijenili u obrt.
- Duhan je trenutačno naša glavna kultura, koju prerađujemo u sušarama i predajemo ga kao osušeni list, a godišnje proizvedemo 2-2,5 tone po hektaru, i to u suhom ratarenju, dakle bez navodnjavanja. Sušimo ga, inače, na komadno drvo, a s obzirom na poskupljenja energenata, već u ovoj godini planiramo staviti kolektore za zagrijavanje tople vode kako bismo uštedjeli dodatnih 50 posto na ogrjevnom drvetu.
Inače, od ranije imamo solarnu elektranu od 8 kW na kući za vlastite potrebe, što nam se pokazalo kao odlično rješenje koje ćemo sada primijeniti i za poslovne svrhe - istaknuli su Marinela i Marko, koji imaju odličnu suradnju s najvećim domaćim otkupljivačem duhana, tvrtkom Hrvatski duhani.
On im osigurava sve što je potrebno za proizvodnju - gnojivo, repromaterijale, sredstva za zaštitu biljaka, čak i kredite za strojeve koji pojednostavljuju proizvodnju, odnosno berbu duhana.
- Na taj nam način zaista olakšavaju i da nema te podrške, teško bismo mogli to samostalno financirati budući da su ulaganja u proizvodnji duhana vrlo visoka - kazali su Marinela i Marko, kojima najveći problem u radu predstavlja rascjepkanost zemljišta.
- Naših 40 hektara koje obrađujemo nalaze se na 47 parcela. Nekada moramo dobro razmisliti i sjetiti se jesmo li sve obišli i napravili cijeli krug - smije se Marko.
- Zbog toga su nam i manipulativni troškovi visoki i tu se sigurno gubi oko 30 posto. To nam je problem i što se tiče navodnjavanja jer je neisplativo s takvom rascjepkanosti bušiti arteške bunare, kojih bi nam trebalo 20-ak - dodao je Marko. No, osim duhana, ova mlada obitelj sve se više razvija i u smjeru voćarstva. Trenutačno imaju 20 hektara voćnjaka, od kojih su 6,4 hektara šljive, tri hektara višnje, 1,2 hektara dunje i oko 10 hektara oraha, ali tu ne kane stati.
Putem Mjera 6.1 za mlade poljoprivrednike kupili su novi traktor, sušnicu i ratarsku špricu, iz mjere 4.1 došli su kombajn za duhan, velika sušara, kotlovnica, ratarska šprica i navigacija, a iz Mjere 6.2 nabavili su tanjuraču, rasipač, prikolice, kopačicu, sijačice za pšenicu i kukuruz, plug..., a iz Mjere 6.4 traktor i ratarski kultivator. Sve skupa u vrijednosti oko 340 tisuća eura.
- Sada smo prošli i na Mjeri 4.1 za kupnju novog viljuškara i tresača za šljivu, višnju i badem, a čekamo odluku za voćarstvo, odnosno sadnju novih voćaka, jer bismo sadili sedam hektara badema te kupili svu potrebnu mehanizaciju, ali i traktor i mrazolovac. Nema nam druge, samo tako možemo ići naprijed i opstati u ovom svijetu. Od čistog ratarenja, naime, ne može se živjeti ako nemate barem 100 hektara zemlje - istaknuli su Marinela i Marko, koji već pripremaju nasljednike.
