Nacionalni ispiti koje će u ožujku iz osam predmeta polagati generacija učenika osmih razreda ipak bi se mogli ocjenjivati. Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja potvrđuju kako ozbiljno razmišljaju o ocjenjivanju ispita za ukupno oko 39.500 učenika. U tijeku su konzultacije na koji bi se način ispiti vrednovali, a jedna od opcija za koju se zalažu ravnatelji škola je da se ocjena iz nacionalnih ispita unosi u rubriku s ostalim ocjenama, čime bi dobila jednaku vrijednost kao ostale prilikom donošenja zaključne ocjene, a time i izračuna konačnog prosjeka na kraju osnovne škole.
Jedan od razloga zašto se razmatra ova mogućnost je što je praksa s eksperimentalnom provedbom nacionalnih ispita u 81 školi pokazala da su učenici prilično olako shvatili testove, svjesni da ispit neće biti ocijenjen, niti će njegov rezultat utjecati na zaključnu ocjenu. Drugi je razlog što takvim pristupom nacionalni ispiti gube na smislu i objektivnosti, a njihova provedba košta oko 25 milijuna kuna.
- Analiza rezultata nacionalnih ispita pokazala je da se neki učenici nisu potrudili riješiti ni najjednostavnije zadatke. To je jedan od razloga da ozbiljno razmislimo o načinu kako ih vrednovati. Hoće li to biti ocjena koja će se pisati u rubriku s ostalima ili u rubriku ‘bilješke‘, odučit ćemo u konzultaciji sa strukom - kaže ravnatelj Centra Vinko Filipović.
U Švedskoj se, primjerice, ocjene iz tih ispita upisuju u posebnu rubriku (nacionalni ispiti), a učitelji ih mogu, ali i ne moraju, uzeti u obzir prilikom zaključivanja ocjena. Filipović upozorava da ispiti organizacijski i provedbeno zahtijevaju velik angažman. Konkretno, na državnoj maturi učenici polažu oko 140 tisuća ispita, a na nacionalnim ispitima koji će se provesti od 13. do 31. ožujka bit će riječ o gotovo 320 tisuća ispita.
U školama su skloni podržati ovakav prijedlog. Predsjednica Udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević potvrđuje da su učenici u prošloj nastavnoj godini olako shvatili ispite.
- Rečeno im je da rezultat neće utjecati na upise u srednju niti na zaključnu ocjenu i time smo dobili kontraefekt. Klinci su si to preveli - ti ispiti ništa ne znače. Da bi imali smisla, mora se nešto napraviti - smatra Mirosavljević.
Maja Morić Kulušić, ravnateljica OŠ Brodarica, uvjerena je da ovako važne ispite treba vrednovati.
- Bez toga nema ozbiljnosti pristupa učenika. Vidjeli smo da je nemali postotak učenika eksperimentalnim ispitima pristupao s velikom dozom neozbiljnosti. Svakako treba uvesti ocjene jer inače trošimo vrijeme, novac i trud na nešto što ne doprinosi mjeri poboljšanja sustava. Po meni, to bi trebala biti brojčana ocjena koja bi participirala u zaključnoj, ali ne na način da joj se da veća važnost nego ostalima - kaže ravnateljica.
Sličnog je stava i ravnatelj OŠ Mladost iz Osijeka, ujedno predsjednik Udruge ravnatelja u ogranku Osječko-baranjske županije, Josip Jukić.
- Apsolutno se slažem da se ispiti ocjenjuju jer bi učenici imali ozbiljniji pristup. Ne smatram da bi to trebala biti presudna ocjena, ali svakako da u obliku brojčane ili opisne.
Silvio Norac, ravnatelj OŠ Franje Tuđmana u Kninu, primjećuje da su se djeca, posebno osmaši, previše opustila, zbog čega bi trebalo uvesti dozu ozbiljnosti ocjenjivanjem nacionalnih ispita. Bliži je opciji da je riječ o ocjeni, a ne bilješci. Ravnatelji ipak upozoravaju kako treba paziti da se novim rješenjem ne stvori prevelik pritisak na učenike, ali i nastavnike. Iz NCVVO-a poručuju kako ne treba plašiti učenike, a još manje davati prizvuk senzacionalizma i negativizma jer će ispiti svima biti od koristi.
- Neovisno o tome na koji način će biti vrednovani, osnovna je poruka učenicima, roditeljima i učiteljima da želimo dobiti realan prikaz učeničkih postignuća standardiziranim ispitima koji će se pisati i ocjenjivati pod istim uvjetima za sve učenike te da taj rezultat proistekne iz redovite, dodatne i dopunske nastave bez ikakvih posebnih priprema, a ponajmanje nepotrebnih instrukcija - poručuje Filipović.