Kraj godine svakako je vrijeme kada se podvlači crta i u hrvatskom turizmu. Kakva je bila godina za nama, što nas čeka u vremenima koja se iz korijena mijenjaju, kako se prilagoditi novim trendovima, kako zaustaviti podivljalu apartmanizaciju i što današnji turisti žele. Na sva ta pitanja pokušali smo dobiti odgovore od resorne ministrice Nikoline Brnjac.
Pripreme za novu turističku sezonu u punom su jeku te je prvi veći buking iza nas. Kakvi su pokazatelji za 2023. godinu? Hoćemo li biti jednako uspješni kao i dosad s obzirom na inflaciju, porast cijena, kako kod nas tako i na emitivnim tržištima, borbu s konkurencijom?
- Ovu godinu zaključujemo kao jedna od najuspješnijih turističkih destinacija u Europi, što je još jedna potvrda kvalitetnog rada svih dionika u turističkom sektoru. Hrvatska od početka sljedeće godine ulazi u eurozonu i schengenski prostor što će nas još više približiti gostima s najvažnijih turističkih tržišta.
Sljedeća godina također je i izazovna godina. Gospodarska i geopolitička zbivanja utječu na želje i mogućnosti potrošača i zato nam je cilj 2023. dočekati što kvalitetnije pripremljeni, ali i spremni na brze prilagodbe. Od siječnja počinjemo predstavljati Hrvatsku na najvažnijim turističkim sajmovima – prvo na FITUR-u u Madridu, zatim kao zemlja partner u Münchenu i Beču. Vjerujem da ćemo ciljanim promotivnim aktivnostima ponovno privući naše stalne gost, kao i one koji još nisu posjetili Hrvatsku.
Koliki su povrati investicija u hrvatski turizam? Koliko se trenutno ulaže i koliko su ta ulaganja manja u odnosu na pretpandemijsko razdoblje?
- Zahvaljujući mjerama Vlade tijekom protekle dvije godine imamo stabilan turistički sektor koji je odradio odličan posao i ostvario odlične rezultate. Očuvana je likvidnost tvrtki kao i radna mjesta. Vlada RH je i nakon porasta cijena energenata reagirala paketom mjera vrijednim 2,8 milijarde eura te među ostalim pomogla i sektoru turizma i ugostiteljstva. Investicije u ovoj godini nisu stale, a od lipnja je na snazi i novi Zakon o poticanju ulaganja koji je vrlo važan za poticanje investicija u turističkom sektoru.
Koliki investicijski zamah očekujete kroz dodjelu sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i u kojim segmentima turizma?
- U okviru NPOO-a osigurano je bespovratnih 289,3 milijuna eura, od čega je 40 posto namijenjeno ulaganju u javnu turističku infrastrukturu i čak 60 posto za poduzetnike, a pozivi ostaju otvoreni do 3. veljače 2023. No to je samo dio omotnice za turizam.
Pred turističkim sektorom danas je povijesna prilika za investicije koje će istinski pridonijeti razvoju održivog turizma. Riječ je o ukupno 1,2 milijarde eura, a sredstva su dijelom već na raspolaganju, a dijelom će biti raspoloživa sve do 2030. godine, što je najveće kontinuirano i strukturirano ulaganje u hrvatski turizam.
Osigurana su bespovratna sredstva za sve dijelove Hrvatske, od najrazvijenijih do onih koji žele stvarati nove turističke vrijednosti, za zelenu i digitalnu tranziciju koja je danas imperativ, posebno imajući u vidu izazove s povećanjem cijena energenata i utjecaja klimatskih promjena.
Kroz koje konkretno mjere Ministarstvo turizma može pomoći da naš turizam bude održiviji? Svjedoci smo zadnjih godina bjesomučne gradnje, betonizacije, apartmanizacije, sječe šuma, devastacije obale, a zalažemo se za održivost. Može li država tome stati na kraj i kako?
- Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine prvi je korak sveobuhvatne reforme. Vjerujem da ona može potaknuti transformaciju hrvatskog turizma, jer u prvi plan stavlja ravnotežu između ekonomske, ekološke i socijalne održivosti.
Ciljevi Strategije povezani su s izvorima financiranja, koje je Vlada osigurala i u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Višegodišnjeg financijskog okvira i kroz nacionalna sredstva. To znači da imamo izravan utjecaj na novi investicijski ciklus u turizmu koji će slijediti naše strateške ciljeve.
Sljedeći korak je donošenje Nacionalnog plana razvoja održivog turizma kojim će se detaljno razraditi mjere iz Strategije. Nakon toga slijedi i donošenje našeg prvog Zakona o turizmu koji će omogućiti upravljanje turizmom u smjeru održivosti. Zakonom će se uspostaviti sustav za kvalitetno praćenje i analizu podataka, ulaganja i poticaja, definirat će se pokazatelji i standardi održivosti turizma, a lokalnoj i regionalnoj samoupravi i sustavu turističkih zajednica osigurati alate za upravljanje turizmom kakav sami žele razvijati.
Radna snaga i dalje je velika boljka hrvatskog turizma. Rekli ste da stipendiranjem želite mlade iz Hrvatske potaknuti da se odluče za posao u turizmu, no broj upisane djece u ugostiteljske i turističke škole i dalje je mali. Hoće li hrvatski turizam, nastavi li se ovaj trend, spasti na radnu snagu iz Filipina i Nepala?
- Kroz naše programe stipendiranja i promocije zanimanja u turizmu u posebnom nam je fokusu poticati mlade na rad u sektoru turizma i ugostiteljstva. Zato smo u posljednje dvije godine povećali iznose stipendija, proširili mrežu partnera, a i kroz ulaganja u okviru NPOO-a predvidjeli sredstva u iznosu od 10 milijuna kuna za edukacije koje će u kratkom vremenu osposobiti nezaposlene i sve zainteresirane za rad u turizmu.
S MZO radimo na modernizaciji srednjoškolskih turističkih i ugostiteljskih programa kako bi se učenici kada završe školu lakše uključili na tržište rada.
Što se tiče potreba za radnom snagom u ljetnoj sezoni, povećanjem poreznog limita na dohodak za uzdržavane članove s 15 na 24 tisuće kuna omogućuje se zapošljavanje većeg broja studenata na sezonskim poslovima u turizmu. Također, novim Zakonom o radu dodatno se uređuje status stalnih sezonaca, ali se i fleksibilnije regulira mogućnost dodatnog rada.
Dugoročno rješenje izazova radne snage vidimo kroz razvoj cjelogodišnjeg turizma koji će potaknuti sigurno i trajno zapošljavanje i na to smo se posebno fokusirali i u našoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine. Vjerujem da će mladi prepoznati kako turizam nudi velike prilike, ne samo zapošljavanja kod poslodavaca, već i samozapošljavanja i poduzetništva.