Ministarstvo obrazovanja pustilo je u javnu raspravu kalendar nove školske godine. Po njemu, iduća bi nastavna godina počela 5. rujna, a završila 21. lipnja. Iznimka su, kao i dosad, učenici završnih razreda srednjih škola kojima nastava završava 26. svibnja.
Prvo polugodište po prijedlogu kalendara traje od 5. rujna do 23. prosinca, a drugo polugodište od 9. siječnja do 21. lipnja. I ovaj put praznici su u više dijelova: jesenski odmor počinje 31. listopada a nastava je već 2. studenoga; zimski praznici su u dva dijela – prvi od 27. prosinca do 5. siječnja (s time da nastava počinje 9. siječnja), a drugi dio je od 20. do 24. veljače (nastava od 27. veljače). Proljetni odmor za učenike po prijedlogu kalendara uslijedit će od 6. do 14. travnja, s time da nastava počinje 17. travnja.
Iako je predviđeno da iduća školska godina završi u dan kao i ova (21. lipnja), u javnoj raspravi predlaže se povratak na staro rješenje, kada je nastava završavala ranije, najčešće oko 15. lipnja. „Ljetni odmor učenika bilo bi dobro da počne ranije stoga su korekcije na osnovu ljetnog odmora nužne na kompletan kalendar, a prostora za korekciju ima“, stoji u prijedlogu rasprave. Iako je pohvaljeno što učenici imaju više kraćih odmora tijekom godine, u komentarima se navodi kako sve što u lipnju ulazi u treći tjedan nije dobro. Učenici su premoreni, učitelji sagorjeli, a klimatski uvjeti često nepodnošljivi. U tim uvjetima izuzetno je teško održati visoku razinu koncentracije kakva zahtjeva završetak nastavne godine, obrazlažu predlagatelji povratka na raniji ljetni odmor. Kao dodatni argument nude upise u srednje škole koji završavaju u drugoj polovici srpnja.
„Smatram da nastava treba u lipnju završiti ranije, kako je do nedavno i bilo, dakle, oko sredine lipnja. Nastava do druge polovice lipnja kada su već velike vrućine bit će vrlo neugodna. Većina škola nema klime“, jedan je od komentara.
Jedan od prijedloga jest da je potrebno napraviti ozbiljnije korekcije školskog kalendara. „Nakon samostalnost RH zimski odmor učenika vezao se je uz Božić i Novu godinu, čime nam je prvo obrazovno razdoblje prekratko (zaostatak iz vremena kada smo imali tri obrazovna razdoblja), a drugo obrazovno razdoblje predugačko – što se i uvidjelo i zbog čega sada imamo zimski odmor u dva dijela. Mišljenja sam da ministar treba donijeti korijenite promjene, a ne samo prepisivati početke i završetke odmora i usklađivati ih s danima tjednog odmora. Treba nanovo promisliti i osmisliti nastavnu godinu po mjeri učenika, onu koja će osigurati da se kvalitetno mogu ostvariti predmetni i školski kurikulumi“, jedan je od prijedloga na e-savjetovanju, otvorenom do 21. travnja.