Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjeluje na samitu Sjevernoatlantskog saveza koji se održava u Madridu u Španjolskoj.
Milanović je u srijedu na konferenciji za medije rekao da Finska i Švedska trebaju dobiti pozivnicu za članstvo, ali će se "vidjeti što će s tim biti u drugom roku".
- Pretpostavka je da će sve biti u redu, ali nikad se ne zna, ali to znate i bez mene - rekao je predsjednik RH, a prenio N1.
- Ja sam više puta ponovio i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku, ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče, to su države koje ispunjavaju visoke kriterije, ovo što Turska traži od njih je dosta, ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani, vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring, to je teško reći. Moj je platni razred Hrvatska i njezini interesi, makar i pogriješio - dodao je Milanović.
- Nema tu nikakvih tajni koje javnost ne bi smjela čuti. Ja sam govorio o problemima BiH, koja je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je i ja puno dalje od toga ne mogu - rekao je predsjednik.
- Ovdje postoje dvije vrste ljudi, koji znaju jako malo ili nimalo. S tim ljudima zna se tko može raditi i tko koristi njihovo vrijeme već godinama da im približi problem s kojim Hrvatska živi i s kojim je suočena. Ti koji ne znaju ništa su manji problem, oni su većina, s njima se može raditi, pričati, odgovarati im na pitanja. Nekolicina je naprosto zatucana u svojim predrasudama i fiksovima koje će biti malo teže promijeniti, ali na tome treba raditi. A u nekim situacijama, kao što je bila ova 23. na sastanku Vijeća kad su Ukrajina i Moldova dobile status kandidata, a BiH čvrgu, to je situacija u kojoj država koristi pravo veta i dobili bi ga svi. Ovako je BiH dobila prazna obećanja - dodao je Milanović.
- Da su drugi radili svoj posao, da su bili aktivni, ne agresivni, države bi se drugačije ponašale. Neke države su iscrpljene već i materijalno, zato što daju, daju i daju i očekuju da im se to nadoknadi. Neke države su primile stotine tisuća i milijune prognanika, Hrvatska nije. Hrvatskoj se u ovom slučaju geografija pokazala kao prednost. Možda zvuči cinično, ali nije - rekao je predsjednik.
Kritizirao je i što u Madridu nema nikoga iz Vlade.
- Srećom, nitko nije primijetio da nema tih dvorskih luda, ali ovdje treba netko biti na ovim sastancima, to ti je dužnost. Ne moraš biti u mom društvu, ali netko treba predstavljati Vladu. Tko će ići na njihove sastanke? Ambasador? A što ako ja kažem da ambasador treba meni? Vrlo neodgovorno, amaterski - rekao je Milanović.
Rekao je da "ne gaji iluzije da će američki predsjednik posvetiti pet minuta svog vremena" za priču o BiH.
Upitan mogu li sada mirno spavati oni koji su se pribojavali što će on govoriti na samitu NATO-a i kako će se postaviti, Milanović je rekao da im ne želi miran san. "Ne želim im da mirno spavaju jer nisu to ni zaslužili", kaže.
Rekao je da su se na samitu EU-a za BiH "jasnije i glasnije" zauzimali mađarski i slovenski premijeri od hrvatskog.
- Hrvatska mora napraviti sve - rekao je Milanović, dodavši da je Hrvatskoj u interesu da se priča o Hrvatima u BiH.
- Ono što smo čuli ovdje pedeset puta je poredak temeljen na pravilima. To jako lijepo zvuči, ali po tome je jako teško živjeti - dodao je predsjednik.
- Naš posao nije samo da tražimo tuđu pažnju i razumijevanje, ali u nekim stvarima se moramo poslužiti alatima, a među njima je i blokada. Što je radila Turska? Uzela je Švedskoj dio identiteta. Vidjet ćemo kako će to završiti. To se zove pritisak, ne ucjena - rekao je Milanović.
Ponovno je optužio visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta jer ne želi iskoristiti svoje "dvojbene" ovlasti i nametnuti izborni zakon na temelju odluke Ustavnog suda BiH.
- Za Hrvata glasaju ljudi koji nisu Hrvati. Imamo i situaciju da noć prije izbora, da bi mogli glasati za Hrvata, kao Hrvati deklariraju koji to nikad nisu bili - dodao je predsjednik.
Upitan izlazi li NATO jači nakon ovog summita, Milanović je rekao da koliko god bila važna poruka Finskoj i Švedskoj da se priključi savezu, Rusija je napala Ukrajinu.
- Dnevno, ovisi koga slušate. Po nekima Ukrajina samo što nije pobijedila, a po drugima samo što se nije raspala, a svi su na strani Ukrajine. Ovo je konflikt koji prijeti sve više i više da se prelije - rekao je Milanović.
Što se tiče hrvatskog sudjelovanja u povećanju broja vojnika u visokom stupnju pripravnosti koji će NATO povećati na preko 300 tisuća, Milanović je rekao "o tom, potom".
Istaknuo je da Hrvatska još nije ispunila obveze koje je preuzela prije ruskog upada u Ukrajinu o formiranju lake pješačke brigade, opremljene određenom količinom oklopa i topništvom.
Rekao je da bi njegovo ponašanje bilo drukčije da je napadnuta neka od članica NATO-a.
Govoreći o raspravama na samitu NATO-a, rekao je da je bilo puno poziva da se Ukrajini pojača pomoć u oružju, " a to može dovesti do eskalacije" i da to traže uglavnom sjeverne i istočne članice, a drugi poput Francuske i Italije su umjereniji.
- Sve je geografija. Hrvatska geografija daje povoda za optimizam, rekao je Milanović.