Zbog svađe predsjednika države Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, u hrvatskoj diplomaciji po svijetu čak je 70 posto mjesta ispražnjeno ili je mandat veleposlanicima, konzulima i generalnim konzulima završio. No, nakon točno dvije godine od zadnjeg razgovora dvaju brda o tom važnom pitanju, čini se da bi ipak moglo doći i do prvih ozbiljnijih pregovora. Predsjednik Republike Zoran Milanović, naime, prošli je tjedan, u za njega poprilično pomirljivom tonu, priopćio kako ponavlja poziv premijeru da se nastave konzultacije i razgovori o imenovanjima diplomata. Iako su u Vladi oprezni kad je riječ o njegovim pozivima i pomirljivom tonu jer nikada ne znaju što se iza toga krije, čini se da bi ti pregovori mogli biti odmrznuti već ovaj tjedan, i to nakon što su odnosi između Pantovčaka i Banskih dvora ipak malo relaksiraniji jer je postignut dogovor o imenovanjima u Vojnoj obavještajno-sigurnosnoj agenciji, ali i u vojsci.
Prijateljska gesta
Zadnji razgovor između ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i tadašnjeg predsjednikova savjetnika za vanjsku politiku Orsata Miljenića dogodio se 27. kolovoza 2021., odnosno točno prije dvije godine, kada u Vladi nisu htjeli pristati na kadroviranje po principu da polovicu veleposlanika predloži Milanović, polovicu Vlada, a i neka imena koja su bila na stolu nisu im bila prihvatljiva.
U te dvije godine broj ispražnjenih mjesta ili onih na kojima je veleposlanicima ili konzulima završio mandat popeo se na čak šezdesetak, odnosno na 70 posto svih mjesta u diplomaciji. U Vladi su, iako s oprezom, dobro dočekali ovu Milanovićevu "prijateljsku" gestu, pa bi po principu pregovora o vojnim imenovanjima ovaj tjedan mogli početi i razgovori o diplomaciji. Odnosno, neće direktno o tome razgovarati premijer i predsjednik, nego njihovi izaslanici. Logično bi bilo da to budu ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Neven Pelicarić.
I predsjednik je u priopćenju naglasio kako smatra da je razgovor s premijerom ili razgovor ovlaštenih predstavnika Ureda predsjednika i Vlade jedini način da se usuglase i dogovore potrebna imenovanja.
Uz to, podsjeća da je od početka 2020. do danas donio jednu jedinu odluku o postavljanju Hidajeta Biščevića na dužnost veleposlanika u Beogradu, i to na prijedlog premijera koji je na tom diplomatskom mjestu želio upravo njega. "Spomenuto imenovanje, kao i nedavni dogovor o imenovanjima vojnih zapovjednika, pokazuju kako se imenovanja veleposlanika, generalnih konzula i konzula mogu dogovoriti ukoliko postoji obostrana volja i spremnost za rješavanje problema", priopćio je Milanović, uz napomenu da ti razgovori mogu početi već ovaj tjedan.
Sporni model
U Vladi ne odbacuju mogućnost za razgovore, no napominju da im je neprihvatljiv model prema kojemu bi hrvatska diplomacija imala 50 posto njegovih i 50 posto njihovih diplomata.
- Kod vojnih imenovanja mi nismo imali problem, jedino je on stvarao problem oko VSOA-e, ali ovdje je sporan model. Mi smo kod veleposlanika nastojali s prijedlozima i sugestijama biti konstruktivni uvažavajući njegovo mišljenje i dajući mu mogućnost da predloži koga god hoće. Nije se postigla suglasnost i tu je sve stalo. Dakle, nije problem razgovor, nego koncept - poručuju iz Vlade.
Hrvatska nema veleposlanika u Litvi, Vatikanu i Francuskoj i taj posao obavljaju otpravnici poslova. Mandat je veleposlanicima odavno istekao u SAD-u, Indiji, Iraku, Slovačkoj, Italiji, Finskoj, Britaniji, Crnoj Gori, Kataru, pri NATO-u...