Zastupnici u Hrvatskom saboru raspravili su u srijedu Godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna RH za 2019. pri čemu su vladajući isticali pozitivne rezultate, a oporbeni tvrdili kako je korona-kriza pokazala da je sve to bilo na "krhkim nogama".
"Proračunska 2019. godina bila je četvrta u nizu u kojoj je javni dug u BDP-u smanjivan te treća u nizu u kojoj je ostvaren proračunski višak", rekao je ministar financija Zdravko Marić tijekom rasprave o Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna RH za 2019 godinu i Izvještaju o primjeni fiskalnih pravila za tu godinu.
Naveo je da je suficit u državnom proračunu u 2019. godini bio 1,553 milijarde kuna tj. 0,4 posto BDP-a. Pri tome, poručio je, suficit bi bio i veći da nisu morali isplatiti drugu polovicu protestiranih jamstava za brodogradilište Uljanik od oko dvije milijarde kuna.
Vezano uz rashodovnu stranu proračuna, Marić je rekao da je on bio u iznosu od 139,9 milijardi kuna, a na njegovo povećanje u odnosu na 2018. godinu od 7,9 posto utjecalo je pitanje iskoristivosti europskih fondova, povećanje mirovina te povećanje rashoda za zaposlene.
Javni dug u BDP-u krajem te godine bio je na 73,2 posto BDP-a. "Da nije bilo koronavirusa, mi bi krajem prošle godine javni dug doveli na razinu unutar 70 posto. Na žalost, zbog koronavirusa javni dug nam je prošle godine značajno rastao preko 86 posto BDP-a", kazao je.
Podsjećajući da je 2019. godina bila treća godina primjene trećeg kruga jedinstvene porezne reforme, Marić je rekao da je porezno rasterećenje imalo pozitivne refleksije na gospodarsku aktivnost, zapošljavanje, potrošnju i plaće te ostvarenje prihodne strane proračuna.
Podsjetio je i da su te godine snižene stope PDV-a sa 13 posto na pet posto za svježe meso, svježu ribu, voće, povrće, jaja, lijekove i dječje pelene.
Napominjući kako je apsurdno da se sada raspravlja o izvršenju proračuna za 2019. godinu, Anka Mrak-Taritaš (Kluba zastupnika Centra i GLAS-a) rekla je da nas "ovaj povratak u 2019." vraća u neki paralelni svijet i ono nas uvjerava da je sve bilo najsjajnije moguće. "Sve što je trebalo rasti - raslo je, a sve što je trebalo padati - padalo je", kazala je.
No, dodala je, to se sve pokazalo da je bilo "krhkim nogama" jer se u prošloj godini sve što se planiralo na razini prihoda i rashoda u proračunu "okrenulo naglavačke" zbog teške krize u koju smo ušli zbog pandemije koronavirusa.
Upozorivši kako će 2021. godina biti izazovna, Boris Lalovac (klub zastupnika SDP-a) rekao je kako u Hrvatskom saboru što prije od Vlade očekuju plan oporavka, kako će se financirati turistička sezona ako banke uskrate financiranje gospodarstva te što će biti s hrvatskim građanima kada od travnja ili svibnja krene naplata rata kredita i sl.
Ističući da bi uvođenje eura bilo jedini spas za našu zemlju, rekao je da će se naša zemlja bolje nositi s krizom ako bude imala zajednički valutu, bolje koristila EU fondove i imala izvor financiranja za izlazak iz krize.
Hrvoje Zekanović (Klub hrvatskih suverenista), za razliku od Lalovca, izrazio je zadovoljstvo što Hrvatska ne ispunjava uvjete za uvođenje eura jer nam je visina javnog duga u BDP-u oko 86 posto. Kako je rekao, 2019. godina bila je "sjajna" jer su u njoj tekli "med i mlijeko", ovršeni išli na Havaje, blokirani u Australiju, a zapravo je bila "jad, bijeda i čemer".
Grozdana Perić (klub HDZ-a) istaknula je kako se - da u 2019. nisu ostvareni pozitivni rezultati - ne bi se mogli ovako nositi sa sadašnjom pandemijom koronavirusa i posljedicama razornog potresa. "Kada sve to zbrojimo, onda vidimo da sve što je kumulirano u prethodnom periodu dalo nam je mogućnosti da se može pomoći poduzetnicima, građanima te kvalitetno upravljati sadašnjom situacijom", ocijenila je.