Nekoliko dana po stupanjuva, obitelji i socijalne politike Marin Piletić potpisao je Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike koji je odmah po stupanju na snagu izazvao velike prijepore između sindikata. Neki sindikalisti se pitaju je li novi ministar uopće znao što potpisuje.
Manji sindikati godinama se bore za izmjenu Zakona o reprezentativnosti sindikata, no u ovom je slučaju glavni prijepor oko prava sindikalnih povjerenika koja Kolektivni ugovor jamči isključivo potpisnicima, odnosno reprezentativnim sindikatima, ali ne i drugima.
Kolaju dopisi
"Sindikat pravosudne policije Hrvatske upozorava nas kako mu oduzimaju prostorije podružnica, skidaju oglasne ploče sa nazivom sindikata i slično", stoji, među ostalim, u dopisu koji je ovim povodom početkom mjeseca premijeru Andreju Plenkoviću uputio predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, koji okuplja najviše nereprezentativnih sindikata, uključujući Sindikat državnih službenika i namještenika koji je u zadnjem pregovaranju izgubio reprezentativnost.
U vezi s novim Kolektivnim ugovorom koji se praktično još nije ni počeo primjenjivati ovih dana kolaju dopisi koje s jedne strane potpisuje Sever i tvrdi da su diskriminirani predstavnici nereprezentativnih sindikata, a s druge strane su dva policijska sindikata koji su jedini reprezentativni i u ime svih državnih službenika su pregovarali s Vladom. To su Sindikat policije Hrvatske i Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a.
Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić je na oprečnim stajalištima i tvrdi da razlika između sindikata na temelju reprezentativnosti proizlazi i iz stavova Međunarodne organizacije rada.
Predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske, Rino Štorić, kaže da su pregovarači o tijeku i sadržaju pregovora o Kolektivnom ugovoru morali obavještavati predstavnike nereprezentativnih sindikata, a da ih policijski sindikati koji su i za njihov račun pregovarali s Vladom nisu obavijestili da se sva ugovorena sindikalna prava odnose samo na potpisnike. - Da smo dobili obavijest o tome, mi bismo, naravno, reagirali - kaže Štorić.
- Mi po ovome više ne bismo mogli pozvati inspektora zaštite na radu, biti prisutni pri izradi inspektorskog nalaza, dati na njega primjedbe. Ne možemo dati povjerljivog savjetnika u slučaju uznemiravanja. U Carini imamo gotovo 1000 ljudi koji rade u smjenama, a često se ne plaćaju prekovremeni. Da bismo dokazivali nepravilnosti, moramo zatražiti evidenciju o radu, a sada to više ne možemo dobiti - nabraja Štorić.
- Nadalje, ozljeda sindikalnog povjerenika se uzima kao ozljeda na radu, ali se ne odnosi na povjerenika u mom sindikatu. Zaštita od pokretanja disciplinskog postupka više ne vrijedi za nereprezentativne sindikate, nema zaštite od premještaja sindikalnog povjerenika, nema obavijesti o važnim aktima - kaže predsjednik Carinskog sindikata.
U Ministarstvu kažu da nereprezentativni sindikati nisu onemogućeni u djelovanju. - Pravo na sindikalno udruživanje, djelovanje i prava sindikalnih povjerenika zajamčena su Zakonom o radu, Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Zakonom o reprezentativnosti koje kolektivni ugovor nije niti može derogirati - ističu.
Razgovori s ministrom
Poslodavac koji bi onemogućio povjereniku da dobije uvid u evidencije o radu ili bi ga odbio primiti na razgovor odnosno onemogućio djelovanje u drugim situacijama kada se radi o interesu članova sindikata, prekršio bi zakon. Kažu da bi se prava koja bi se vezala isključivo za povjerenike potpisnika odnosila na pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti te omogućavanje izostanka s rada uz naknadu plaće zbog sindikalnih aktivnosti.
- Kako bi se ova situacija razriješila na zadovoljavajući način, ministar je već održao sastanak s predstavnicima pojedinih, nereprezentativnih sindikata te će se razgovori sa svim uključenim dionicima nastaviti - poručuju iz Ministarstva.