"Ovo je početak kraja benzinskih i dizelskih vozila jer će se oni od danas prestati razvijati. Ljudi koji ih danas kupuju moraju biti svjesni da će, kada ih budu prodavali, oni biti sve manje vrijedni jer će biti dio stare tehnologije. Mislim da će njihova prodaja u Hrvatskoj prestati već 2032. ne zbog zakonske obveze nego zbog manjka potražnje. Koliko god nam se možda sviđao neki stari mobitel na tipke, danas ga više nećemo kupiti", kazao je u Briefingu poduzetnik Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug koja je osnovana prije ti godine s ciljem promicanja elektromobilnosti.
Europski parlament prošli je tjedan dao konačno odobrenje za obveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombija od 2035. godine što znači da se za 12 godina u Europskoj uniji više neće moći prodavati novi automobili s benzinskim i dizel motorima. U Hrvatskoj je, otkriva, ukupno oko milijun i pol automobila od čega samo oko 5000 električnih, svega 0,3 posto. U Norveškoj se, kaže, prodaju isključivo automobili s električnim motorima, a Švedska će to dostići za dvije godine, Danska 2027., Njemačka 2028. godine...
Prpić električne automobile vozi od 2014. godine i cilj mu je kroz razne aktivnosti ljudima olakšati kupnju i korištenje takvih vozila.
"Ljudi pogrešno misle da tim automobilima baterije kratko traju. To se može reći za aute starije od 2012.. Neki europski proizvođači danas prodaju tehnologiju iz 2017. godine dok je recimo Tesla vrh tehnologije. Današnje baterije traju šest puta duže od auta, do čak dva milijuna kilometara dok auto može izdržati oko 300 ili 400 tisuća. Kod nekih europskih električnih automobila se u slučaju sudara isključuje baterija i popravak košta jako, jako puno, skoro kao vrijednost novog auta. To je programirani kvar. U toj bateriji se ništa nije dogodilo, samo ju je netko programski zaključao. Ne bih savjetovao ljudima da kupuju neke brendove, ali ne smijem reći koje. S korejskim i kineskim brendovima mogu biti mirni. Peri deri", ističe Prpić. Kazao nam je i koji će novi brendovi uskoro krenuti u pohod na hrvatsko tržište i cijenama biti dostupni hrvatskim kupcima koji su u prosjeku daleko siromašniji od Norvežana. U Briefingu Prpić detaljno predviđa budućnost europske automobilske industrije koja, smatra on, ima podosta dodirnih točaka s hrvatskom brodogradnjom.
Napominje da na svom automobilu puni bateriju jednom tjedno, obično preko noći i s jednim punjenjem se vozi oko 300 kilometara. Punjenje baterije do kraja traje 18 minuta. Svaka benzinska crpka, na hrvatskim autocestama, kaže on, ima punjače, a Tesline super brze punjače imaju dvije benzinske pumpe od Zagreba do Splita.
Do kraja godine bi, govori nam, u nekoliko hrvatskih gradova trebao biti dovršen pilot projekt ugradnje punjača u stupove javne rasvjete koji se nalaze uz parkirališta. Punjenje će se pokretati i plaćati pomoću aplikacije. Jedan euro košta punjenje dovoljno za prevaliti sto kilometara, što je, tvrdi Prpić, 10 do 15 puta jeftinije od benzina ili dizela.
"Ljudi koji ne voze električne aute, to uopće ne vide, ali Hrvatska je među najboljima u Europi po broju punjača, odmah iza Nizozemske. Brzi punjači nam ne trebaju u gradovima jer će se automobili moći puniti preko noći na rasvjetnim stupovima. Trebaju nam na državnim cestama i autocestama. Turistički apartmani i hoteli će imati svoje punjače, kao i stambene zgrade koje imaju svoja parkirna mjesta i ljudi će puniti automobile svaku večer kod kuće.
U Hrvatskoj treba sagraditi 18 hiperčvorišta uz ceste i autoceste gdje bi bilo 200 do 300 jako brzih punjača na kojima bi se auto napunio za desetak minuta", govori Prpić i otkriva kako jedan dobar električni auto košta od 33 do 45 tisuća eura. No, dao nam je veoma neočekivan odgovor na pitanje hoće li padati cijene električnih automobila i hoće li oni s jednim punjenjem moći prevaliti sve veću kilometražu.
U videu cijele emisije, pri samom kraju razgovora, možete čuti i njegovo mišljenje kada će Mate Rimac ostvariti svoj plan da Zagreb pokrije mrežom električnih robotaksija.
U nastavku pogledajte emisiju Briefing u cijelosti