Danas je normalno inzistirati da se ključni društveni problemi rješavaju poticajima, bilo fiskalnim, bilo monetarnim. Političari, koji nisu baš najbrži mozgovi u povezivanju ekonomskih uzroka s posljedicama, izgradili su ideologiju poticaja. Zazivanje stimulansa postalo im je navika. Štoviše, ta je navika s vremenom prerasla u tešku ovisnost. Poticaji trebaju političarima jer im stvaraju dojam moći, to je karta kojom za sebe igraju na "sigurno".
Posljedice: bez poticaja ne mogu države koje previše dugo loše kontroliraju razinu zaduženosti. Bez poticaja više ne mogu milijuni kompanija u Europi i Sjedinjenim Državama jer neće moći plaćati kamate na svoje dugove. I što ta ovisnost dulje traje, problemi ovisnika se povećavaju, a šanse za povratak u normalni...