Autocesta Zagreb - Macelj sljedeće godine postat će prva autocesta u Hrvatskoj na solarni pogon. No, to neće biti prva prometnica koja ima ugrađene solarne panele i solarnu elektranu te prikuplja Sunčevu energiju.
Državna tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb još je 2011. godine ugradila solarne panele na "lažni" tunel Rastočina na riječkoj obilaznici. U Hrvatskim autocestama, koje su poslije preuzele ARZ, navode kako je taj tunel izrađen u sklopu projekta gradnje zaštite od buke na riječkoj obilaznici.
Prihod kao ušteda
Naime, uz samu obilaznicu nalazi se više visokih nebodera zbog kojih je zaštitni zid od buke trebao biti visok čak osam metara i trebao je biti postavljen na jednoj konzolnoj konstrukciji. No, tada je zaključeno da tako visok zid neće izdržati jake udare vjetra te je napravljen tunel dužine 352 metra koji ima funkciju bukobrana, a na njegovu su krovu postavljeni solarni paneli. Oni su i danas u funkciji, a rezultati njihova rada pokazuju da je riječ o korisnoj i isplativoj investiciji.
Od 2011. godine do danas na radu solarnih panela ušteđeno je oko milijun eura, kako pokazuju podaci HAC-a. Hrvatske autoceste su 2013. godine preuzele održavanje riječke obilaznice i otad do danas ta je solarna elektrana proizvela 2,479.798 kWh električne energije te je HAC uprihodio 856.719,97 eura. U trenutku puštanja solarne elektrane u pogon zakonska regulativa obvezivala je proizvođača električne energije iz alternativnih izvora da proizvedenu električnu energiju ne može koristiti za vlastite potrebe, nego ju je morao isporučiti u elektroenergetsku mrežu HEP-ODS-a i prodati operatoru tržišta HROTE-u. Stoga ARZ tada, a ni HAC danas tu proizvedenu električnu energiju ne može koristiti za svoje potrebe, ali se prihod od prodaje električne energije može smatrati uštedom.
U Hrvatskim autocestama tvrde kako tunel Rastočine neće biti jedini dio prometnice pod njihovim upravljanjem koji će koristiti Sunčevu energiju. Tvrde da su počeli s aktivnostima za razvoj strategije za implementaciju solarne fotonaponske elektrane na mreži autocesta kojima upravljaju. Namjera im je postaviti solarne elektrane na zemljištu i objektima radi poboljšanja energetske učinkovitosti. HAC je u tu svrhu već sklopio sporazum s Europskom investicijskom bankom za savjetodavnu uslugu pod nazivom "Zelena transformacija hrvatskih autocesta (zelene autoceste)".
Projektna dokumentacija
Osim toga, HAC je, neovisno o tom sporazumu, već pokrenuo izradu projektne dokumentacije za gradnju sunčanih elektrana u prostoru svojih sedam tehničkih jedinica za održavanje te na Upravnoj zgradi u Zagrebu. Riječ je o lokacijama Čepin, Đakovo, Kutina, Varaždin, Ivanja Reka, Lučko i Dugopolje te na upravnoj zgradi HAC-a u Zagrebu. Dosad su izrađena idejna rješenja i ishođene elektroenergetske suglasnosti. Projekt bi trebao biti završen za oko godinu dana, a investicija je procijenjena na 1,2 milijuna eura. U HAC-u tvrde da je njihov cilj poboljšanje energetske učinkovitosti kako bi se smanjila energetska ovisnost HAC-a prelaskom na čistu energiju, sukladno ciljevima postavljenim u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine.
Dotad će više od četiri tisuće i 400 solarnih panela i 16 fotonaponskih elektrana već pet godina proizvoditi električnu energiju za potrebe autoceste prema Maclju. U AZM-u najavljuju da će tako godišnje proizvesti 2,25 GWh električne energije. Autocesta godišnje potroši 2,61 GWh električne energije te će preostalu potrebnu količinu električne energije AZM kupovati od HEP-a. Ukupna vrijednost gradnje fotonaponskih elektrana i solarnih panela procjenjuje se na oko 3,5 milijuna eura.