Stali smo s radovima na konstruktivnoj obnovi zgrade u zagrebačkom centru jer nam država ne želi odobriti razliku novčane pomoći u iznosu od oko 100 tisuća eura, na što imamo pravo prema najnovijem programu mjera i zakonu, a koja nam je nužna za dovršetak obnove - govori nam predstavnik suvlasnika zgrade u Boškovićevoj ulici, Vibor Jelić, koji za to vrijeme, kao i ostali suvlasnici iz devet stanova, živi u unajmljenom stanu.
Razlog zašto im država ne želi odobriti razliku novčane pomoći je taj što su prvi krenuli sa samoobnovom, i to prema starom zakonu i programu (mjera) prema kojem su imali pravo na manji iznos nego prema novom programu. I nisu jedini, još jedna zgrada u Ulici Pavla Hatza se, navodno, našla u istom problemu.
Ministarstvo bez odgovora
Oni smatraju da su time dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na suvlasnike zgrada koji su isto tako u postupku samoobnove, ali prema modelu isplate novčane pomoći tijekom ili nakon obnove, jer oni će moći ostvariti pravo na razliku novčane pomoći temeljem novog programa mjera.
Do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor iz Ministarstva graditeljstva.
- Razlika je značajna jer prema programu mjera iz 2021. godine imamo pravo na maksimalan iznos od 370 tisuća eura (uključen PDV), a prema programu iz 2022. na maksimalno 574 tisuće eura (također uključen PDV), što je razlika od 204 tisuće eura. No, nama nije potrebna sva razlika, već procjenjujemo oko 100 tisuća eura s PDV-om, a našli smo se u problemu jer smo na zgradu podigli kredit od oko 225 tisuća eura, što je iznad maksimalno dozvoljenog, odnosno banke su davale kredite od 15 kuna po četvornome metru za pričuvu, a naša sad iznosi 18 kuna po četvornome metru. Tako da smo kreditno nesposobni da pokrijemo taj preostali iznos nužan za dovršetak obnove - iznosi Jelić dok nam pokazuje stanove u zgradi koju su počeli obnavljati u rujnu 2022. godine i u kojima su svi zidovi ogoljeni od stropa do poda.
Dodatna zaduženja
Inače, vrijednost ukupne obnove koju su ugovorili prije početka samih radova iznosila je 520 tisuća eura.
- Ali nakon što su obili zidove i otvorili stropove uvidjeli su još neka konstruktivna oštećenja koja će se morati sanirati i time se trošak obnove s pratećim nužnim radovima povećao za dodatnih oko 100 tisuća eura - govori Jelić.
Oni su, inače, u postupku konstruktivne samoobnove razine 2, a prema modelu isplate novčane pomoći prije početka obnove.
- Pričuva trenutačno iznosi oko 2,4 eura po četvornome metru, što je izuzetno visok iznos pričuve te zgrada više nije kreditno sposobna za dodatna zaduženja. Tijekom izvođenja radova, nadzorni inženjer za građevinske i obrtničke radove i nadzorni inženjer za elektroinstalaterske radove utvrdili su dodatne radove koje je nužno izvesti. S navedenim nužnim radovima suglasan je i sam projektant, koji u ovoj fazi obnove provodi projektantski nadzor. Sad je radi toga došlo do trenutnog zastoja radova konstruktivne obnove jer se daljnji radovi ne mogu izvoditi dok se ovi dodatno utvrđeni radovi ne izvedu - govori Jelić.
Pomaknut rok
Iz djelomičnog rješenja o novčanoj pomoći, koje je izdalo Ministarstvo u studenome 2022., navodi se da je u točki programa mjera "propisano da se novčana pomoć prije početka obnove isplaćuje jednokratno na račun obvezne pričuve te da su isplatom vlasnici/suvlasnici višestambene zgrade u cijelosti ostvarili svoja prava temeljem zakona".
U rješenju stoji da im je isplaćeno 2,400.456,68 kuna bez PDV-a. "... Zahtjev stranke za isplatu razlike novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu valjalo je odbiti kao neosnovan...", dobili su iz Ministarstva.
- A u odluci o donošenju novog programa mjera stoji da se novi program mjera može primijeniti na započete postupke ako je povoljnije za stranku - ukazuje Jelić.
Jutarnji list je o zgradi u Boškovićevoj 28 pisao u ožujku 2022., suvlasnici su se tada nadali da bi do kraja prošle godine možda mogli biti u obnovljenoj zgradi.