Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike kreće, kako neslužbeno saznajemo, u izradu nove demografske strategije. Državni tajnik za demografiju dr. Marin Strmota, demograf koji je od stupanja na dužnost govorio da sasvim sigurno neće donositi nikakav novi dokument, već će konačno krenuti u provođenje mjera, dao je ostavku prije dva mjeseca. Ministarstvo od tada, neslužbeno saznajemo, na sve strane traži njegovog zamjenika, no ne uspijeva.
Budući da trenutno nema ni jednog demografa u svojim redovima, ulogu kreatora demografske politike preuzeo je, kako saznajemo, pomoćnik ministrice Nade Murganić Ivica Bošnjak (HDZ), imenovan u prosincu prošle godine, koji je prije toga bio na funkciji pročelnika Upravnog odjela za financije Zagrebačke županije. On je, zajedno sa svojim suradnicima, proteklih tjedana na razgovor pozvao veći broj stručnjaka za migracije, demografiju, tržište rada i obiteljsku politiku s niza institucija poput Instituta za migracije i narodnosti, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Sveučilišta u Zadru, zagrebačkog Ekonomskog i Pravnog fakulteta i drugih te im iznio plan za izradu novog strateškog dokumenta i osnivanje radne skupine u kojoj bi sudjelovali. Dopisom je, doznajemo, pozvao i sve županije da imenuju po jednog predstavnika koji bi surađivao na izradi ovog dokumenta.
Testiranje
- Sve je još u inicijalnoj fazi. Ideja za izradu dokumenta postoji, ona je jasno iznesena, no to je zrno koje je posađeno, a vidjet ćemo kad će proklijati. Sad se tek formira tim. Nema sumnje da je tako nešto Hrvatskoj potrebno, ali treba vidjeti kolika je spremnost na provedbu i pod kojim će se uvjetima sama strategija donositi. O tome će ovisiti moje sudjelovanje u timu, a, vjerujem, i drugih članova - rekao nam je jedan od pozvanih stručnjaka.
Do sada provedeni razgovori su, kaže naš drugi sugovornik, zapravo bili svojevrsno testiranje ideja, a neke jasnije konture plana djelovanja pozvani stručnjaci bi mogli dobiti u sljedećih mjesec dana.
Među onima koji su primili poziv iz Ministarstva su, kako neslužbeno saznajemo, dr. Rebeka Mesarić Žabčić i dr. Anđelko Milardović s Instituta za migracije, dr. Nenad Pokos i dr. Ivo Turk s Instituta Ivo Pilar, dr. Snježana Mrđen i dr. Josip Faričić sa Sveučilišta u Zadru, dr. Ivana Dobrotić i dr. Teo Matković sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, dr. Roko Mišetić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i drugi.
Neki su pak pozvani stručnjaci već u startu zahvalili na pozivu, a među njima su, kako doznajemo, dr. Anđelko Akrap u ime Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta te akademik Nenad Vekarić, upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Odličan plan
- Da budem iskren, ni ja nisam siguran hoću li se odazvati na sljedeće sastanke. Čini mi se da je vrijeme za izrade dokumenata davno prošlo, a da je osnivanje nove radne skupine stvaranje privida da se nešto radi. Znate kako je to s radnim skupinama, povjerenstvima, strategijama... Mi, uostalom, imamo odličnu obiteljsku politiku koju su kolege napravile prije tri godine. Nema se njoj što puno dodati - kaže jedan od naših sugovornika.
Bude li došlo do izrade novog dokumenta, bit će to peti slični dokument koji Hrvatska donosi. Prvi je donesen 1996. godine, pod vodstvom dr. Stjepana Šterca, i zvao se Nacionalni program demografskog razvitka. Ostao je upamćen po kreiranju “novog i obnovljenog duhovnog ozračja usmjerenog na izvorne obiteljske vrijednosti” i mjeri plaćenog stratusa roditelja-odgajatelja za obitelji s četiri i više djece koja, kao i niz drugih mjera - progresivno rastući dječji doplatak, povoljni krediti za mlade bračne parove, besplatni vrtići za višečlane obitelji - nikad nisu stupile na snagu.
Sedam godina kasnije tadašnja SDP-ova Vlada donijela je Nacionalnu obiteljsku politiku, vrlo studioznu strategiju napravljenu pod vodstvom dr. Vlade Puljiza. No, nekoliko mjeseci kasnije došlo je do promjene vlasti, a dokument je spremljen u ladicu. Tijekom 2006. godine Sanaderova Vlada donijela je Nacionalnu populacijsku mjeru: većina mjera ostala je samo na papiru, no provedene su dvije vrlo važne mjere - naknada za prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta izjednačena je s punom plaćom majke te je, uz dječji doplatak, uveden i pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete od po 500 kuna.
I Milanovićeva je Vlada 2015. naručila svoj prijedlog Obiteljske politike, koju je izradilo sedmero najuglednijih stručnjaka. Radi se o desetak stranica vrlo jasnih mjera, bez nepotrebnog filozofiranja. Taj prijedlog službeno nikad nije ni ugledao svjetlo dana, jer je Vlada zaključila da je - preskup. Izradu sličnog dokumenta za vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića prije dvije godine najavljivao je i Ladislav Ilčić (HRAST), no ta je Vlada pala prije nego se krenulo u realizaciju njegova plana.
Glavni problem svih do sada donesenih dokumenata jest da ni jedan nije - proveden.