"Danas sam bila na biralištu. Pozivam sve obespravljene da osim ulica iskoriste sva ostala raspoloživa sredstva, pa i alate takozvane kapitalističke demokracije, u borbi za radnu većinu", napisala je na Facebooku na dan održavanja izbora za Europski parlament 26. svibnja 2019. liderica Radničke fronte Katarina Peović.
Zbog te je objave zaradila kaznenu prijavu Državnog odvjetništva jer je na dan održavanja izbora pozvala građane da izađu na birališta i time prekršila odredbu o izbornoj šutnji.
Katarini Peović, koja je u međuvremenu izabrana u Hrvatski sabor, sada prijeti kazna do 3984 eura koju bi joj mogao izreći Općinski sud u Zagrebu na kojem zakazano ročište 3. travnja.
- Mene su odlučili goniti po prijavi istog Državnog izbornog povjerenstva čiji je tadašnji predsjednik Đuro Sessa u intervjuu rekao da je predizborna šutnja relikt i da bi trebalo odustati od te prakse - komentirala je zastupnica Radničke fronte.
Dodala je da joj se čini kako je iza svega nastojanje da je se ušutka, a ne borba za poštivanje predizborne šutnje na dan izbora: "Zašto nisu prijavili Andreja Plenkovića, on objavljuje slične sadržaje. Ako sam ja prekršila predizbornu šutnju, onda su je prekršili i Plenković i Kolinda Grabar Kitarović i svi drugi na tom takozvanom festivalu demokracije na dan kad se izlazi na izbore i kada mediji snimaju kandidate".
Sa zastupnicom najljevije parlamentarne stranke odmah se solidarizirao njen ideološki neprijatelj, zastupnik konzervativnog Mosta Nikola Grmoja koji je poručio da je institut (pred)izborne šutnje relikt nekih davnih, predinternetskih vremena i kako bi ga trebalo izbaciti iz izbornog zakonodavstva. Ako je Peović zaslužila optužni prijedlog, onda sam ga, rekao je, zaslužio i ja, kao i premijer Plenković koji je isto tako na dan izbora davao izjave o pozivao ljude na birališta.
Nakon što je riječima podržao zastupnicu Radničke fronte, Grmoja je danas u razgovoru za Jutarnji list najavio i konkretna djela. Most će, kaže, već ovog tjedna u saborsku proceduru uputiti prijedlog izmjena Zakon o izboru zastupnika u Europski parlament, Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakona o lokalnim izborima i Zakona o izboru predsjednika RH kako bi se institut (pred)izborne šutnje izbacio iz hrvatskog izbornog zakonodavstva.
- Uputit ćemo prijedlog izmjene izbornih zakona kako bi se u potpunosti ukinula izborna šutnja. Jedinu dvojbu koju imam, i o čemu bih volio da se pokrene javna rasprava, jest što učiniti s objavom istraživanja raspoloženja birača uoči samih izbora. S jedne strane, jedine mjerljive ankete su one objavljene pred izbore jer se lako mogu usporediti rezultati anketa i rezultati na samim izborima, a s druge strane problem je što takve ankete utječu na birače i možda ih odvraćaju od glasanja za neke opcije. Posebno za one koje prema tim anketama ne prelaze izborni prag - rekao je Grmoja.