POLICIJA U REDAKCIJI

KLANCIR 'Župan Žinić me zastrašuje preko policije' ŽINIĆ 'Nisam ih ja poslao' STRUČNJACI 'Policijsko upadanje u redakciju je prekomjerno'

Stručnjaci se slažu da je postupanje policije upadom u redakciju Net.hr-a prekomjerno: Ako nisu znali adresu novinarke, tužbu su mogli poslati redakciji
Đurđica Klancir (lijevo) i Ivo Žinić (desno)
 CROPIX

Na zahtjev odvjetnika HDZ-ova sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića dvojica policajaca u uniformama upala su u utorak u redakciju portala Net.hr kako bi legitimirala novinarku Đurđicu Klancir i utvrdila adresu gdje živi, a kako bi župan Žinić onda mogao protiv nje podići privatnu tužbu za klevetu.

Novinarka je šokirana načinom na koji je policija odlučila utvrditi njen identitet, odnosno točnu adresu jer već 17 godina živi na istoj.

Medijske slobode

- Uostalom, uvijek sam se odazivala na sudske pozive i stoga nije bilo potrebe da policija upada u redakciju kako bi utvrdila moju adresu. Taj podatak naime već su ranije imali. Očito je da su djelovali na nečiji poziv i s namjerom da zastraše i mene, ali i sve druge novinare - kaže te se pita zašto Žinićev odvjetnik jednostavno nije poslao tužbu na adresu redakcije Net.hr-a, što je, rekla je, uobičajena praksa.

Klancir je jučer zatražila očitovanje ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića jer su, kaže, “političari vladajuće stranke zloupotrijebili policijski aparat”.

- Važno je da policija utvrdi je li župan Žinić komunicirao s bilo kime u PU sisačko-moslavačkoj i PU zagrebačkoj jer imamo saznanja da je u prijateljskim odnosima s načelnicima tih dviju policijskih uprava - rekla je Klancir za Jutarnji list.

Upadanje policije u redakciju začudilo je i Vanju Jurić, odvjetnicu specijaliziranu za medije.

- Što se tiče postupanja policije, mislim da je ono bilo prekomjerno, nepotrebno i da stvara atmosferu u kojoj se novinari osjećaju ugroženo i zastrašeno. Ulazak policije u novinarsku redakciju, zbog privatne tužbe župana stranke na vlasti, jako je loša poruka. U tom smislu, ne mislim da ovaj slučaj treba promatrati kroz propitivanje formalnih ovlasti policije, nego kroz činjenicu da se ovakvim postupcima dodatno dovode u pitanje ionako ugrožene medijske slobode - kaže. Odvjetnik dobro upoznat s uobičajenom praksom prilikom podizanja tužbe za klevetu za Jutarnji list objasnio je standardno postupanje i odvjetnika i policije.

- U tim situacijama mi odvjetnici, ako nemamo adresu osobe koju naš klijent namjerava tužiti, idemo u MUP i tražimo podatke o prebivalištu te osobe. Platimo pristojbu i dobijemo točnu adresu na kojoj ta osoba živi. Ili šaljemo tužbe direktno na adresu redakcije u kojoj novinar protiv kojeg se podiže privatna tužba radi - kaže.

Trgovanje utjecajem

HDZ-ov župan Žinić jučer je rekao da je za postupanje policije, točnije njihov dolazak u redakciju Net.hr-a, doznao iz medija. Odvjetnik Antonio Kaleb, koji je sisačkoj policiji 1. ožujka uputio zamolnicu da mu se, radi tužbe za klevetu protiv novinarke Klancir, dostavi njezina adresa te OIB, kako bi mogao finiširati kazneni progon u ime svog klijenta Žinića, odbacuje spekulacije da su on i njegov klijent primijenili taktiku zastrašivanja.

- Na legalan sam način zatražio podatke od institucije, a ne ‘poprečke’ jer bi to bilo trgovanje utjecajem. Nisam slao tužbu za klevetu na adresu redakcije jer ne tužimo nakladnika nego autora teksta za kojeg smatramo da je iznio evidentnu klevetu. Optužni akt mora sadržavati točan identitet te adresu i OIB. Sve je odrađeno školski i po zakonu. Mi nismo slali policiju na vrata redakcije, nego je to bila njihova procjena - rekao nam je Kaleb.

Zanimljivo, u Hrvatskoj žive dvije Đurđice Klancir i nekad su živjele u istom zagorskom mjestu, no svaka od njih ima još jedan dodatak, odnosno novinarka nosi i prezime Ladišić, dok druga osoba ima još jedno ime - Ljubica Đurđica Klancir. Upravo to je, kako doznajemo iz policije, bio okidač da se policija uputi u redakciju kako bi osobno utvrdili identitet novinarke koja se, pak, pod svojim tekstovima potpisuje samo kao Đurđica Klancir.

Klancir kaže da ne može biti opravdanje da je nekoga zbunilo to što joj u dokumentima piše i prezime njenog bivšeg supruga jer s primanjem sudske pošte, istaknula je, nikada nije imala problema.

“U evidenciji nismo mogli nedvojbeno utvrditi identitet”

“Ako se iz službenih evidencija ne može nedvojbeno utvrditi identitet osobe za koju se traže podaci, a pravni interes je dokazan, policijski službenici obavljaju terensku provjeru na temelju raspoloživih podataka iz podneska (zaprimljenog zahtjeva).

U konkretnom slučaju, provjerom u službenim evidencijama MUP-a nije se mogao nedvojbeno utvrditi identitet osobe za koju su zatraženi podaci (sporni su bili podaci o osobnom imenu, odnosno prezimenu osobe), što je stvorilo temelj za primjenu odredbi Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika (čl. 50. i čl. 49.). Policija prikuplja podatke na svim mjestima - na adresi stanovanja, radnome mjestu, u službenim prostorijama i svakom drugom pogodnom mjestu.

Statističkim podacima o utvrđivanju identiteta osobe na zahtjev opunomoćenog odvjetnika ne raspolažemo … Niti jedna osoba u službenim evidencijama MUP-a nema decidirano navedeno ime i prezime Đurđica Klancir, već se radi o kombinacijama ili više imena ili više prezimena”, odgovorili su jučer iz MUP-a.

Iako se čini da je sve po zakonu, ostaje gorak okus

Za komentar smo pitali i prof. dr. sc. Petra Veića s Pravnog fakulteta u Rijeci.

- U slučaju počinjenja kaznenog djela koje se progoni po privatnoj tužbi policija je ovlaštena poduzeti radnje koje ne može poduzeti sam oštećenik. Utvrđivanje identiteta vjerojatnog počinitelja sasvim sigurno je takva radnja. U konkretnom slučaju gdje je vjerojatni počinitelj poznati novinar koji ima poznatu redakciju - postavlja se pitanje je li tu uopće nužan angažman policije ili preko društvenih mreža to može utvrditi ovlašteni tužitelj. Ako se traži pomoć policije da putem službenih evidencija utvrdi takav podatak, meni se čini da je to moguće bez terenske provjere. Naravno da to ovisi o broju osoba s istovjetnim osobnim podacima, ali tu imamo i fotografiju, zanimanje i drugo kao važne usmjeravajuće faktore.

Ulazak na radno mjesto u tu svrhu je također moguć.

Odgovorno policijsko vodstvo bi u konkretnom slučaju (jer policijski službenik koji je uredovao nije sam donio odluku da traži novinara po redakciji) moralo imati u vidu da su u aktualnom vremenu odnosi između novinara i politike opterećeni različitim sumnjama. Osobito je važno napomenuti da je oštećenik nositelj političkih funkcija (javna osoba) i kao takav mora imati određenu toleranciju na vrijednosne sudove i činjenične tvrdnje novinara.

Zaključno, iako se čini da je postupanje zakonito (ne ulazeći u različite slutnje koje su moguće temeljem različitih napisa), ostao je gorak okus. (Dušan Miljuš)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 01:36