Tužan dan za Povjerenstvo za sukob interesa. To je tijelo danas obustavilo postupke protiv premijera Andreja Plenkovića i niza drugih visokih državnih dužnosnika pokrenute zbog povrede načela u obnašanju dužnosti te obustavilo pokretanje novih postupaka za povredu načela. Spomenuta odluka predstavlja značajno slabljenje dosadašnjih ovlasti i svojevrsnu kapitulaciju Povjerenstva, ali na nju je to tijelo prisiljeno snagom pravomoćnih presuda koje je od početka ove godine donio Visoki upravni sud.
Predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković je na početku sjednice u petak podsjetila da je Visoki upravni sud početkom ove godine donio prvu pravomoćnu presudu u slučaju sad već pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića u kojoj je presudio da Povjerenstvo ne može odlučivati o povredi načela poštenog, vjrodostojnog i transparetnog obnašanja dužnosti propisanog čl. 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Podsjetimo, riječ je o zakonskom članku na kojem je Povjerenstvo temeljilo veliki broj svojih odluka. Za povredu načela Zakon ne propisuje novčanu kaznu. Međutim, već sama javna objava Povjerenstva da je neki dužnosnik povrijedio načela poštenog obnašanja dužnosti predstavlja svojevrsnu sankciju.
Čitav niz dužnosnika podnosio je sudske tužbe protiv odluka Povjerenstva o povredi načela, ali su upravni sudovi sve do ljeta 2019. njihove žalbe odbijali i potvrđivali odluke Povjerenstva. Upravni su sudovi, međutim, promijenili svoju raniju praksu nakon srpnja 2019. kad je Ustavni sud prihvatio ustavnu tužbu Tomislava Karamarka. Iako u toj odluci Ustavni sud nije osporio pravo Povjerenstva da samostalno primjenjuje članak 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, već je upravnim sudovima naložio da detaljnije obrazlože svoje presude, upravni su sudovi tu odluku Ustavnog suda iskoristili za radikalnu promjenu svoje ranije prakse. od početka ove godine do danas ukinut je čitav iz odluka Povjerenstva u kojima je to tijelo zaključilo da su visoki dužnosnici svojim postupcima ili propustima povrijedili načela poštenog obnašanja dužnosti.
U svjetlu presuda Visokog upravnog suda, Povjerenstvo je tako na sjednici u petak obustavilo postupak protiv premijera Andreja Plenkovića koji je temeljem članka 5. bio pokrenut zbog prijave da je znao, a skrivao od javnosti da su članovi neformalne skupine kolokvijalno nazvane "Borg" sudjelovali u pisanju "Lex Agrokor", a kasnije i u procesu restrukturiranja koncerna Agrokor te pri tome dobro zaradili. Povjerenstvo je u četvrtak odlučilo obustaviti i pokrenute postupke zbog povrede načela protiv ministra financija Zdravka Marića, predsjednika Mosta Bože Petrova i nekadašnje ministrice financija Martine Dalić, koji su pod povećalom Povjerenstva također bili zbog prikrivanja uloge neformalne skupine Borg u slučaja "lex Agrokor".
Povjerenstvo je u svjetlu presuda Visokog upravnog suda u četvrtak odustalo i od pokretanja postupka u kojem bi se utvrdilo je li premijer Plenković povrijedio načela obnašanja dužnosti kad na sjednici Vlade početkom 2020., kad se glasalo o prijedlogu za predsjednika i dvojicu članova uprave Janafa, ostale članove svoje Vlade nije upoznao s činjenicom da je s jednim od predloženih članova uprave - Vladislavom Veselicom - u prijateljskim odnosima još od osnovne škole.
Povjerenstvo je odlučilo i da neće pokrenuti postupak u kojem bi ispitalo je li predsjednik države Zoran Milanović povrijedio načela kad je u kolovozu 2020., usred godišnjeg odmora, vojnim helikopterom i brodom HRM odveo suprugu i sina u posjet albanskom premijeru Ediju Rami. Na sjednici Povjerenstva moglo se čuti da Milanović u svom očitovanju nije pružio uvjerljve dokaze iz kojih bi se zaključilo da je taj posjet bio službenog karaktera.
Predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković je objasnila da će konačna odluka o tome jesu li navedeni postupci obustavljeni privremeno ili trajno ovisiti o ishodu izvanrednog pravnog lijeka kojeg je Povjerenstvo predložilo. Povjerenstvo je, naime, od DORH-a zatražilo da pred Vrhovnim sudom pokrene postupak izvanrednog preispitivanja presuda upravnih sudova kojima se Povjerenstvu osporava pravo da odlučuje o povredi načela. Ako DORH pokrene postupak, a Vrhovni sud uvaži argumente Povjerenstva, sad obustavljeni postupci će, rekla je Novaković, ponovno bit otvoreni. Pojasnila je, međutim, da se to sasvim sigurno neće dogoditi u mandatu sadašnjeg Povjerenstva koji završava za godinu i pol dana. O izvanrednim pravnim lijekovima, naime, Vrhovni sud odlučuje dugo.
Novaković je na sjednici istaknula da je Povjerenstvo dužno poštivati presude upravnih sudova, ali da većina njegovih članova i dalje smatra da to tijelo mora imati ovlast primjenjivati članak 5. koji govori o načelima obnašanja dužnosti "jer su načela glavni racio Zakona o sprječavanju sukoba interesa". Ustvrdila je da će se članovi Povjerenstva koji su u radnoj skupini za izradu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa snažno boriti da se članak 5. održi u novom zakonu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....