"Prvo morate obaviti ‘magnet‘ pa se onda vratite da vidimo što je s vašim koljenom". Rečenica je to koju pacijenti nerijetko čuju čim se zbog nekog problema s koljenom, laktom, ramenom, a osobito kralježnicom obrate liječniku. Stječe se dojam da se gotovo ništa ne može liječiti, a da se prije toga ne dobije neka sofisticirana "slika". Rezultat je da je lani svaki 16. građanin Hrvatske obavio barem jednu pretragu magnetskom rezonancom (MR) ili njih oko 60 od 1000, a svaki 11. kompjuteriziranu tomografiju ili gotovo 90 od 1000.
Naime, podaci HZZO-a pokazuju da je u 2022. godini učinjeno 219.466 MR-a i 335.535 CT-a (bez bolničkih pacijenta), ali to nije pomoglo da se liste čekanja na te pretrage smanje, nego se u prosjeku na njih čeka i dulje od 200 dana. Iz godine u godinu broj stanovnika pada, a broj "slikanja" enormno raste, a raste i broj uređaja, pa tako hrvatsko javno zdravstvo trenutačno ima 47 MR-a, 66 CT-a, jedan PET CT i 50 mamografa, a na njima radi 580 radiologa. Stručnjaci, pak, naglašavaju da je glavni krivac "navale na slike" činjenica da se prije svakog upućivanja na tu vrstu dijagnostike nerijetko ne obavlja detaljan klinički pregled, a ne poštuju se ni međunarodne smjernice koje jasno govore u kojem slučaju netko treba na slikanje. Osobit je problem CT koji je postao glavni izvor prekomjernog zračenja ljudi diljem svijeta.
"Podaci govore da 50 posto zračenja koje primamo tijekom života otpada na ono medicinsko, a najviše od CT pretraga. One su u velikom porastu, pa je tako američko istraživanje pokazalo da je u samo desetak godina broj CT pretraga u toj zemlji povećan za 330 posto", kaže prof. dr. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB-a Dubrava.
Liste čekanja
Dodaje da bi svako upućivanje na taj pregled trebalo biti klinički opravdano onako kako to čine skandinavske zemlje u kojima, pokazuju istraživanja, svaku uputnicu prati vrlo opsežno obrazloženje o potrebi za pregled. Dakako, opravdanost slanja na pretrage prema međunarodnim smjernicama odnosi se i na MR iako nema zračenja, ali bi se mogao korisnije upotrebljavati.
"Nužno bi bilo probrati one pacijente koji trebaju odgovarajuće slikovne pretrage brzo i razlučiti ih od onih kojima nisu hitne ili im uopće nisu potrebne od pacijenata koji ih stvarno trebaju. Kraće bi ih čekali", objašnjava prof. dr. Brkljačić.
"Čak 90 posto svih nalaza lumbosakralne kralježnice je negativno, što znači da pacijenti u velikoj mjeri obavljaju nepotrebne pretrage", kaže prof. dr. Goran Roić, predsjednik Hrvatskog radiološkog društva. Dodaje da takvu navalu na MR i CT ne bi smanjio ni veći broj uređaja kojih Hrvatska na milijun stanovnika, objektivno, ima dovoljno.
Da je "slikanje" nerijetko nepotrebno, pokazuje i činjenica da se najmanje 20 posto nalaza nikad niti ne podigne jer je "pacijentu u međuvremenu postalo bolje".
"Kod nas su razlozi za upućivanje na te pretrage vrlo liberalni, pa i da povećamo broj uređaja i vremenski okvir, liste čekanja i dalje bi bile dugačke. To znači da protokoli moraju biti striktni, odnosno klinički probir mora biti puno bolji i jasniji", kaže prof. dr. Roić.
Odgovornost
"Primjerice, MR traje od 30 do 45 minuta. U radnom vremenu može se napraviti 10 do 15 pretraga, a u isto vrijeme stigne 50 novih narudžbi, pa su liste čekanja neminovnost. Rješenje je u boljem probiru pacijenta za te pretrage, ali i sređivanju tih lista tako da se jedan pacijent ne može prijaviti u deset bolnica, a oni, pak, koji ne mogu doći na pretragu, trebali bi se odjaviti kako bi se mogli pozvati drugi pacijenti", objašnjava Roić. U nekim europskim zemljama prati se i odgovornost pacijenata, pa onaj koji nije otkazao pregled mora platiti polovicu cijene kad ga idući put bude trebao.