Razmatramo mogućnost pooštravanja postojećih sankcija ustaškog pokliča Za dom spremni. Razgovarat ćemo o modelima". Informaciju da bi trebalo oštrije kažnjavati provokaciju koju izaziva ustaški pozdrav potvrdio nam je jučer glasnogovornik Vlade, Marko Milić, ali nije precizirao znači li to propisivanje strožih kazni u postojećem Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ili donošenje sasvim novog zakona.
Prije više od godinu dana predstavnici Židovske općine Zagreb tražili su od Vlade da izmjeni Kazneni zakon i predložili da se Za dom spremni, kao i isticanje ustaških, nacionalsocijalističkih, fašističkih i četničkih simbola, kvalificira kao kazneno djelo s kaznom zatvora. No, Vlada se oglušila. Za dom spremni i dalje je točka prijepora zbog koje se predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus jučer nije pridružio službenoj komemoraciji žrtava u Jasenovcu. Budući da se s Vladom nije dogodio nikakav pomak, Kraus je najavio da će SDP u Saboru pokrenuti zakonske promjene.
Njemačka praksa
Da su se stvari ipak pomaknule s mrtve točke nagovijestio je u Jasenovcu predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ustvrdivši da su započeli razgovor o sankcioniranju. Podsjetio je da postoji austrijska i njemačka praksa, ali da tek treba vidjeti kakva će biti hrvatska: "To je prvi konkretan razgovor o tome. Vjerujem da ćemo doći do rješenja prihvatljivog svima. Dogovorili smo se da tražimo rješenje oko sankcija i simbola. Vjerujem da će to biti u roku koji će omogućiti brze rezultate, i prije komemoracije iduće godine". Odluke Ustavnog suda, pojašnjava, trebale bi biti dovoljna osnova za sudove da počnu ujedničavati svoju praksu i svi oni koji trebaju tome pridonijeti, od DORH-a do Vrhovnog suda, to trebaju učiniti.
Na promjene koje bi trebale okončati višegodišnje rasprave oko legitimnosti pozdrava Za dom spremni osvrnuo se i premijer Andrej Plenković u Jasenovcu: "U razgovoru s pripadnicima nacionalnih manjina i antifašista razmišlja se mogu li se eventualno povećati kazne za upotrebu ustaškog pokliča Za dom spremni, ali ne i o izmjenama zakona koji bi zabranili njegovu upotrebu. Ja sam još jednom naglasio da su postojeći propisi i presude Ustavnog suda vrlo jasne što se tiče pokliča, tu mislim da samo treba ujednačiti praksu. Možemo vidjeti mogu li se eventualno povećati kazne, kako bismo i na taj način djelovali preventivno, ali i sankcionirali one koji krše zakon".
Izjavu Matka Raosa koji je kao Vladin izaslanik na obljetnici jedinice HOS-a "Rafael Vitez Boban" rekao "da nije bilo 10. travnja 1941., ne bi bilo ni današnje Hrvatske", premijer pripisuje tome da je Raos i sam bio potresen te kako "nekad ljudi koji nemaju iskustva kažu nešto što ne treba". Ali, taj je incident izazvao dvojbu premijera treba li uopće na takve događaje u budućnosti ikoga slati.
Premda se lani u medijima spekuliralo da će se izmjene Kaznenog zakona naći u Saboru do kraja svibnja, do toga nije došlo. Kraus gura konkretan prijedlog da se Za dom spremni tretira kao kazneno djelo i predlaže promjenu Kaznenog zakona koja bi članku 325. dodala članak 325 a: "Tko u javnom prostoru koristi, javno ističe, nosi na odjeći ili pokazuje u javnosti na drugi način simbole, parole, slogane, zastave, znakove, oznake, slike, imena, nadimke, nazive, pozdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, odore ili njihove dijelove ili druga obilježja fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine".
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin kaže da će napraviti onako kako im sugeriraju predstavnici naroda žrtava. Održano je nekoliko sastanaka s njima i predstavnicima parlamentarnih stranaka, i većinskih i manjinskih, i nije bilo primjedbi na izmjene Kaznenog zakona koji je sročio SDP. No, ipak nisu poslane u saborsku proceduru, jer, kako tumači Grbin, "nije nam cilj da skupljamo političke poene na tako važnoj temi, podržali bismo i prijedlog većine. Važnije je pronaći zajednički jezik naroda žrtava i vladajućih jer bez njih zakon ionako neće biti izglasan."
Važna nedvosmislenost
Odvjetnica Vesna Alaburić koja se u odvjetničkoj praksi bavi i slučajevima zaštite slobode govora i izražavanja, ali i zastupanjem žrtava govora mržnje, smatra da se problem javnog isticanja pokliča Za dom spremni i drugih simbola i obilježja ustaškog i četničkog pokreta, nacionalsocijalizma i fašizma ne može riješiti jednim zakonom. Ali, svakako je važno jasno i nedvosmisleno propisati da se radi o protupravnom ponašanju, kaže Vesna Alaburić.
Zatvorske kazne
Kad se pokličem ZDS i drugim simbolima druge potiče na nasilje i mržnju na rasističkoj osnovi, ili ako zbog uporabe takvih pozdrava i simbola realno prijeti nasilje prema pripadnicima manjinskih društvenih skupina, opravdano je, smatra odvjetnica, počinitelje sankcionirati u kaznenom postupku. Zatvorske kazne u takvim se okolnostima ne smatraju neprimjerenom reakcijom. U nizu drugih situacija dostatne su, međutim, novčane kazne za prekršaj. Kao što je to učinjeno Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, i Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira treba decidirano i jasno protupravnom definirati svaku uporabu ustaških, četničkih i drugih nacističkih pozdrava i simbola.
Ako je vlast to spremna učiniti, povećanje kazni, koje se spominje kao rješenje, nije dostatno, jer ne rješava ključni problem nepreciznosti postojećih zakona, procjenjuje Vesna Alaburić i tumači zašto nije pravično da vlast ovaj vrući kestan prebacuje u krilo sudova: "Kod nas, suštinski, ne postoji problem sudske prakse, kako se to nerijetko u javnosti predstavlja. Odluke sudova donijete na osnovi Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima ne mogu se uspoređivati s odlukama donijetima na osnovi Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer spomenuti zakoni ovo pitanje uređuju na bitno različite načine. Ako vlast različitim zakonima isto pitanje uredi na istovjetan način, sudske odluke zasigurno neće biti različite".