Višegodišnja kriza srušila je kvalitetu života, ali ne toliko puno koliko smo mislili: prema istraživanju Eurostata, životni standard u Hrvatskoj je 2007. iznosio 61 posto prosjeka EU, točno onoliko koliko i 2011.!
No, Hrvatska je u klubu najsiromašnijih zemalja EU. Samo su Bugarska, Rumunjska i Latvija siromašnije! Hrvatska će tako 1. srpnja u EU ući kao četvrta najsiromašnija zemlja! Grcima, Španjolcima i Portugalcima, ma koliko kukali po svjetskim medijima zbog rezova kroz koje prolaze, još uvijek je bitno bolje nego nama.
Podaci o potrošnji
No, to ne znači da je ni nama, ni njima sjajno. Erozija standarda izravna je posljedica recesije iz koje Hrvatska nikako da ispliva već petu godinu za redom.
Kada se tome pribroje neprovedene reforme koje je trebalo realizirati u nekim boljim vremenima i ubrzano prilagođavanje pravilima igre koja vladaju u Europskoj Uniji, jednadžba je takva da je teško mogla dati pozitivan rezultat. Sve se to, uostalom, vidi na podacima o potrošnji hrvatskih kućanstava, koja se posljednjih godina iz temelja promijenila.
Za cijene kriva država
- Kriza je promijenila strukturu naše potrošnje i navike. Danas manje kupujemo trajna dobra, poput automobila, tehnike ili namještaja, dok su nam, s druge strane, znatno porasla izdvajanja za elementarna dobra poput hrane, pića, troškova stanovanja i energenata.
Znatno manje trošimo i na stavke koje čine kvalitetu života, kao što su kultura i rekreacija - ocjenjuje Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
Prosječno hrvatsko kućanstvo 2007., prema podacima državne statitiske, raspolagalo je s oko 74.000 kune, dok je 2011. imalo jedva oko 900 kuna više, iako su cijene porasle . No, kada usporedimo te dvije godine, vidimo da danas znatno manje izdvajamo za odjeću i obuću, pokućstvo i opremanje stana, rekreaciju, kulturu i izlaske, te hotele i restorane. S druge strane, troškovi stanovanja, režija, posebno energenata, i prijevoza znatno su porasli.
U porastu je i ionako visoka stavka u našim kućnim budžetima, hrana i piće: za te svrhe prosječno hrvatsko kućanstvo izdvaja oko trećinu prihoda, što je dva i pol puta više od prosječnog kućanstva u EU.
Rast troškova života velikim je dijelom posljedica poteza države i lokalne samouprave.
Bolje tek 2017.
- Životni je standard u Hrvatskoj lani pao za oko pet posto, a u ovoj se godini očekuje njegov pad za tri do četiri posto. To pokazuje da su kućanstva podnijela najveći teret krize. No, da bismo nadoknadili taj pad, trebat će nam godine. Hrvatska će se vjerojatno tek 2017. vratiti na razinu iz 2007. - upozorava Lovrinčević.
Pritom nam malu utjehu može predstavljati činjenica da se životni standard smanjio i drugim Europljanima. Dok se on u Hrvatskoj urušavao po godišnjim stopama od pet posto, u EU je taj pad bio znatno manji, oko jedan posto godišnje.
- Ljudi u Europi sada ipak malo rjeđe mijenjaju automobile. Za razliku od vremena prije krize, manje putuju, posebno preko oceana, i kraće ljetuju, te više paze na potrošnju - objašnjava Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.
Stagnacija na ljestvici
- I u EU je smanjena potrošnja i povećana štednja, no kod njih se radilo o dobrovoljnoj odluci. Kod nas su se stvari razvijale drukčije jer naša potrošnja pada zbog smanjenja realnih dohodaka - zaključuje Lovrinčević.
- Kupovna moć i u Hrvatskoj i u EU je pala. No, kod nas je pala znatno više nego u EU - ističe Vladimir Preveden, direktor zagrebačkog ureda konzultantske kuće Roland Berger.
U takvoj situaciji, pravo je čudo da Hrvatska nije zamjetnije potonula na europskoj ljestvici razine životnog standarda, koju svake godine izrađuju euro-statističari. Radi se o bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku, iskazanom u paritetu kupovne moći, pokazatelju koji u obzir uzima i razinu cijena, čime se dobiva i realnija slika kupovne moći i životnog standarda.
Prema tom pokazatelju, Hrvatska se zaustavila na 61 posto prosjeka EU.
Po tako iskazanom stupnju relativnog bogatstva, u EU su nam najbliži Estonci, Litvanci i Poljaci, te Mađari, kji su neznatno bgatiji od nas.
Stagnacija Hrvatske na europskoj ljestvici govori da je u stvarnosti zasutavljena konvergencija hrvatskoga gospodarstva s onim u EU.
No, ista pozicija kao i 2007. rezultat je i činjenice da je kriza protresla i Europsku Uniju, a ne samo Hrvatsku, kao i demografskih faktora, odnosno smanjenja stanovništva, što prosječnog Hrvata automatski u očima statistike čini prosječno nešto bogatijim.
Daljnje potonuće
Podataka za 2012. još nema, ali ekonomisti procjenjuju da će oni pokazati potonuće Hrvatske na europskoj ljestvici. U tome će nam društvo praviti Grci, Slovenci, Španjolci i Portugalci, premda s više pozicije od one naše.
Neke su procjene prije krize govorile da bi nam za postizanje prosjeka Europske Unije u stupnju razvoja trebalo 30 godina.
Danas se više nitko ni ne usudi prognozirati koliko će nam za to trebati.
Ipak, jasno je da će se konvergencija nastaviti, posebno nakon što pristupimo Uniji.