Potrošačke cijene u Hrvatskoj su u listopadu porasle za 13,2 posto, što znači da je inflacija dosegnula novu najvišu razinu otkad Državni zavod za statistiku uopće prati te podatke. U godinu dana najviše su poskupjeli hrana i bezalkoholna pića - za 19,7 posto. Cijene usluga u restoranima i hotelima porasle su za 17,8 posto, troškovi stanovanja i režija veći su 16,1 posto, a prijevoza 11,5 posto.
Situacija postaje kritična. Uz ogromnu inflaciju, Hrvatska će se iduće godine suočiti s još većim problemom - na korak smo do recesije, a izvoz usporava. No, iz Vlade stižu umirujuće vijesti. Uvjeravaju nas da je inflacija dosegnula svoj vrh i da bi se trebala početi ispuhivati iduće godine. Tako su i u proračunu za iduću godinu, koji je prvi put iskazan u eurima, procijenili da bi u 2023. inflacija trebala biti na razini od 5,7 posto, što su i dalje visoke brojke za osiromašene građane. Najvažniji državni dokument napravljen je na projekcijama mršavog rasta BDP-a od 0,7 posto, u trenutku kada se u Europi najavljuje recesija i kada će nama važni trgovinski partneri poput Njemačke zabilježiti pad BDP-a od 0,6 posto. Padat će nam izvoz, bit će manje turista, ali Vlada se kladi da će nam najveći doprinos ovom minornom rastu dati državna potrošnja i EU fondovi. Ali, s obzirom da je jesenski rebalans proračuna pokazao podbačaj u povlačenju EU sredstva za čak 5,1 milijardu kuna, onda se i ova nova brojka o povećanju od 31 posto ne čini baš realnom.
Unatoč oštrom protivljenju poduzetnika Vlada nije odustala od namjere da uvede porez na ekstradobit, koji sada više ne zovu tako već "doprinos solidarnosti", budući da će zahvatiti čak 200 najvećih kompanija od kojih neke profit sigurno nisu izgradile loveći u mutnom. Država od ovog jednokratnog dodatnog poreza planira ubrati oko dvije milijarde kuna u idućoj godini, a plaćat će ga sve tvrtke s prihodom u ovoj godini većim od 300 milijuna kuna, čija je dobit za 20 posto veća od četverogodišnjeg prosjeka. Ideja je ovo koju je u Uredbu uobličila Europska komisija, no intencija nije bila da se svim kompanijama nametne dodatni porez od 33 posto, već samo onima koji su zbog ogromnog povećanja cijene energenata masno zaradile u krizi, poput naftnih kompanija, pa da se potom taj novac isključivo koristi za pomoć građanima koji plaćaju visoke račune struje i plina. No, kada bi se primijenio taj kriterij, u Hrvatskoj nitko ne bi plaćao dodatni porez, pa se Vlada odlučila proširiti europsku Uredbu. Tako će ona sada zahvatiti i izrazito uspješne IT kompanije, prerađivačku industriju, ali i turističke tvrtke koje su se napokon oporavile od korone. Zbog toga su uspješni poduzetnici šokirani ovim Vladinim potezom, a neki od njih najavljuju i ustavnu tužbu jer smatraju da se porez ne može uvoditi retroaktivno.
Baš kao što se moglo očekivati, hrvatski članovi Uprave Ine, koje je Vlada smijenila nakon malverzacija s prodajom plina čime je kompanija oštećena za oko milijardu kuna, podnijeli su tužbe protiv Ine. Na taj potez su se Niko Dalić, Barbara Dorić i Darko Markotić, kako su prenjeli mediji, odlučili zato što se njihovom smjenom implicira na odgovornost za pljačku. Polaze od toga da je Vlada sama kazala kako je odgovornost na četvrtoj razini direktora u Ini, da bi se potom tražila smjena cijele Uprave. Mađarski članovi Uprave podnijeli su ostavke, ali hrvatski trojac to nije želio učiniti čime su Vladu natjerali da ih smijeni. Poručivali su kako nisu razlog milijunske otpremnine bez kojih bi ostali da su sami dali ostavke, već to što bi ostavkama preuzeli odgovornost za nešto za što nisu krivi. Nezahvalno je prognozirati kakve su im šanse, ali je sigurno da će Vlada teško objasniti zašto su dobili otkaz ako nisu krivi.
Napokon je završeno prebrojavanje glasova na američkim međuizborima, na kojima su demokrati zadržali Senat, a republikanci osvojili Zastupnički dom. Iako se najavljivalo da će "crveni val" - uvjerljiva pobjeda Republikanske stranke - zapljusnuti SAD, to se nije dogodilo, a kandidati bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa izgubili su većinu izbornih duela. Unatoč tome Trump se ipak odlučio kandidirati za još jedan predsjednički mandat - bez potpore stranke, donatora, konzervativnih medija, ali i dijela obitelji.
Bez obzira tko bio na čelu Amerike, Hrvatska očekuje da će po povoljnijoj cijeni dobiti njihove borbene helikoptere Black Hawk. Plan je takav da Ukrajini doniramo 14 starih sovjetskih helikoptera, koji će im dobro doći u obrani zemlje od ruske agresije, a da zauzvrat uz popust kupimo modernije. Pregovora se i o obnovi flote ratne mornarice. S Norvežanima dogovaramo projekt nabave dva višenamjenska ratna broda. Cijena jednog kreće se između 150 i 200 milijuna eura.
Ponos je ispunio naša patriotska tjelesa kada smo dobili neoboriv dokaz da u srce Europske unije šaljemo samo najvrlije sinove domovine. I zato, neka pati koga smeta što je stariji sin predsjednika Republike, Ante Jakov Milanović, postao briselski regrut. SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić pozvao je, naime, predsjednikova sina na stažiranje u svoj ured. Da ni milimetra ne odstupa od socijademokratske politike stvaranja društva jednakih šansi, zastupnik Matić dokazao je kada je kolegici iz redakcije tumačio logiku po kojoj angažira stažistice i stažiste: "Trećinu mi predlože prijatelji i poznanici, trećina budu SDP-ovci, a trećina su mladi ljudi koji su se javili na natječaj". Samo par sati kasnije doznali smo da će Milanoviću u Bruxellesu društvo praviti i sin bivšeg SDP-ova ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića. Suočen s kritikama javnosti, eurozastupnik Matić pokušao je "popeglati” svoju izjavu o “trećinama".
- Svih 15 stažista koji su bili ovdje ispunjavaju apsolutno sve uvjete, pa tako i sin Zorana Milanovića. Nije došao ovdje samo zato što je sin Zorana Milanovića, nego je ispunio sve zakonske uvjete da stažira u mom uredu. Niti su Zoran Milanović ili njegova supruga imali kakvu ulogu u tome. Ja znam Jakova otkako je bio klinac i pozvao sam ga da mi popuni termin. Čovjek je završio fakultet i ispunjava sve uvjete - rekao je Matić.
Jasno da je bilo baš tako, jer tko bi i pomislio da je Ante Jakov priliku dobio samo jedne sitnice - nebitne činjenice da mu je otac predsjednik države.
*Kroz političku analizu tjedna, koju uređuje zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista Nino Đula, vode vas naši novinari Goran Penić, Marko Špoljar, Ivanka Toma i Rozita Vuković