Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da je Europska komisija u izvješću u svibnju zaključila da Hrvatska pravovremeno napreduje u postizanju gotovo svih ciljeva održivog razvoja te poručio da je to ostvareno unatoč brojnim izazovima u posljednje četiri godine.
"Oni ističu da smo ostvarili napredak prema svim pokazateljima koji pridonose ostvarivanju ciljeva i to onima povezanih s pravednošću, produktivnošću i makroekonomskom stabilnošću te gotovo svim pokazateljima povezanim s okolišnom održivosti", izvijestio je Plenković na drugoj sjednici Nacionalnog vijeća za održivi razvoj.
U čak osam ciljeva Hrvatska je iznad prosjeka EU s pozitivnim napretkom, a ispod prosjeka je u devet ciljeva, ali u njima bilježi pozitivan napredak, dodao je.
"Održivost se odnosi na uravnotežen pristup u trokutu koji povezuje gospodarski profit, društveno blagostanje i zaštitu okoliša, čije su različite logike nerijetko suprotstavljene. Jedino pristupom koji istodobno vodi računa o gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj dimenziji moći ćemo razviti na duže staze održiv model razvoja, a time jačati našu otpornost za buduće izazove", istaknuo je Plenković.
Plenković: Postizanje ciljeva održivog razvoja važno je u globaliziranom svijetu
Vijeće je na sjednici u srijedu razmatralo napredak Hrvatske u protekle četiri godine u provedbi ciljeva Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj do 2030.
Riječ je o ključnoj platformi za rješavanje najvećih izazova današnjice, gdje će se kroz postizanje 17 ciljeva održivog razvoja poboljšati životi ljudi, povećati blagostanje, zaštititi okoliš, očuvati mir te promicati partnerstva i suradnju.
Provedba te politike je i sastavni dio prioritetnih politika na razini EU, a Hrvatska je svoj prvi Dobrovoljni nacionalni pregled predstavila 2019., dok drugi sada predstavlja u desetoj godini članstva u EU.
Plenković je poručio da je postizanje ciljeva održivog razvoja osobito važno u globaliziranom svijetu koji se ubrzano mijenja i u kojem se čovječanstvo suočava s nikad većim ekološkim, društvenim i gospodarskim izazovima.
"Osim sve bržih klimatskih promjena, svjedočimo gubitku biološke raznolikosti, ekstremnim sušama, poplavama, pandemiji, ali i s time povezanim geopolitičkim poremećajima, oružanim sukobima i migracijama", naveo je.
Stoga je nužno, dodao je Plenković, da u strategijama društvenog i gospodarskog razvoja mnogo više uzimamo u obzir fizička ograničenja naših prirodnih resursa, koji nisu beskonačni i koji su svakim danom sve manji, dok su naše potrebe sve veće.
"Upravo je to zadaća ovog Nacionalnog vijeća za održivi razvoj, u okviru kojeg ćemo koordinirati i usklađivati nacionalne politike, vodeći sve više računa o konceptu održivosti", istaknuo je premijer.
Razvojni prioriteti Hrvatske su: digitalna transformacija, demografska revitalizacija i dekarbonizacija
Pri tome je iznio tri razvojna prioriteta Hrvatske - digitalna transformacija, demografska revitalizacija te dekarbonizacija, koja će biti dio procesa rada ovoga Vijeća s ciljem postizanja klimatske neutralnosti i veće energetske neovisnosti.
Prema izvješću UN-a o održivom razvoju za prošlu godinu, Hrvatska je zauzela 23. mjesto od ukupno 163 zemlje za koje je provedeno prikupljanje podataka o uspješnosti provedbe ovih ciljeva, a ti podaci su jutros ažurirani i Hrvatska je sada 12. na globalnoj razini.
"Ostvarili smo to unatoč činjenici da smo se suočili s brojnim izazovima, osobito izrazitim posljedicama klimatskih promjena od suša, poplava, požara, a bili smo pogođeni, kao i svi, pandemijom covida-19, a još smo imali i dva razorna potresa", rekao je Plenković.
Predstavljajući izvješće, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić rekao je kako je vidljivo da Hrvatska daje svoj doprinos u promicanju održivoga razvoja.
"U odnosu na 2019. godinu vidljiv je napredak u postizanju svih ciljeva održivog razvoja, no naravno, u određenim ciljevima postoje još izazovi na kojima je potrebno raditi u vremenu koje je pred nama", istaknuo je ministar.
Drugi dobrovoljni pregled Hrvatska će također prezentirati u srpnju u New Yorku.